Ususret jubilarnoj 25. godišnjici proglašenja nove ere zaštite prirode u Međimurju i proglašenja Značajnog krajobraza rijeke Mure (18. travnja 2001.), Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, organizirala je svečani program uz otvorenje izložbe fotografija Zelena špijunaža. Predstavljeni su radovi grupe autora, djelatnika Međimurske prirode. Izložba je postavljena u Dvorani Kukuvija, a prošireno izdanje izložbe može se vidjeti i u digitalnoj formi na TV ekranima u Centru za posjetitelje Med dvemi vodami tijekom radnog vremena (utorak – petak, od 8 do 15 te subotama od 10 do 18 sati). Izložba je organizirana povodom obilježavanja Dana Međimurske županije.
Što su autori kazali o svojim fotografijama? Pročitajte u nastavku.
1. Monika Cindrić: Ste našli toga drača? I išče kaj drugo!
Ste našli toga drača? I išče kaj drugo. Upravo to pitanje „Ste našli toga drača?“ pitanje je koje je izazvalo biologinju u meni da se još više potrudi naći što više skrivenog blaga. U potrazi za skrivenim blagom, svatko od nas koristi različite alate, nekima je dovoljan fotoaparat, nekima treba dron, neki to rade mobitelom… čizme ili terenske cipele, bose noge…nekad nam treba puno strpljenja, a vrlo često je to neočekivani susret u trajanju od nekoliko sekundi… nekoga privlače biljke, netko voli ptice, neki „love“ leptire, a drugi pak vodozemce i gmazove… No, svima nam je zajedničko isto. Zabilježiti susret, ne samo mentalno, već i za povijest. Jer, i u prirodi vrijedi, kao i danas na društvenim mrežama – što nije zabilježeno, za znanost ne postoji.
P.S. Na fotografiji je vrlo rijedak, ali iznimno vrijedan tip staništa (3130 Amfibijska staništa), koji se pojavljuje samo kad se poklope zvijezde tj. stvore uvjeti: manjak padalina, plitka voda, blago položene obale…
2. Velimir Bašek: Zelena šifra močvare
Fotografija je nastala dronom u rujnu 2024.godine. U počecima snimanja iz ptičje perspektive često su me kolegice slale na lokacije koje su prepoznale kao vrijedne snimanja. Radi se o Rezac bari koju smo imenovali upravo po vrsti vodene biljke koja tamo raste – rezac. Biljka je to izrazito bitna za vrstu vretenca zeleni kralj jer ženka polaže jaja na njezine potopljene listove. Ta vrsta do sada je pronađena na samo jednom lokalitetu u Hrvatskoj, i to na području Podravine. Jasno je zašto nas je put snimanja odveo upravo do te male, ali vrijedne bare u nadi da pronađemo zelenog kralja.
3. Mihaela Mesarić: Sunčana strana zelene
Fotka je snimljena na Mukač bari prilikom istraživanja herpetofaune 2025. godine. Gatalinke su bile posebno iznenađenje toga terenskog dana. Nikad ih nisam vidjela u tako velikom broju na toj lokaciji. Taman u ovo doba prošle godine (travanj-svibanj). Sve u svemu, fotka je full zelena pa otuda i naziv… Zakamuflirana zelena gatalinka koja se često prilagodi bojom okolišu, to je i na ovoj fotki. Sve nijanse zelene.
4. Monika Cindrić: (NE)stvarno blago cvetnjaka
Fotografija je nastala 2025. godine tijekom inventarizacije i monitoringa orhideja u MŽ. Još u studentskim danim zadala sam si cilj da zabilježim što više biljnih vrsta u Međimurju i da tako doprinesem boljem poznavanju prirodnog bogatstva. Vrste koje su rijetke, a još posebice one koje se pojavljuju u točno određeno doba godine u kratkom vremenskom trajanju, najviše me privlače. Tako su orhideje okupirale moja lutanja u 2025. Naći pogodno stanište za pojedine vrste orhideja je lako, ali moji najbolji (čitaj: najvrjedniji) „ulovi na terenu“ najčešće su nastali usred lutanja. Ova ružićanstvena ljepotica privukla me zbog svoje boje. Usred suhe trave, rijetko prisutnog drugog bilja, isticala se svojom bojom, ponosno uspravno stojeći kako bi privukla oprašivače. A možda i pokojeg opažača poput mene.
5. Sara Srša: Pirgavci u ljubavnom zanosu
Fotografija je nastala tijekom jednog od terenskih obilazaka livada s ljekovitom krvarom na području Goričana. U potrazi za leptirima plavcima bilježe se i mnogi drugi leptiri, a jedan takav trenutak je zabilježen. Na fotografiji se nalaze mužjak i ženka vrste pirgavac koji se pare. Zanimljivo je to što svaka vrsta leptira pri parenju funkcionira kao ključ i brava te iz tog razloga ne može doći do križanja vrsta u svijetu danjih leptira.
6. Roberta Radović: More MuRRa biti na Dravi
Rođena sam u gradu Rijeka. U moj osobni identitet ugrađen je zov mora, zov obala, zov rijeka. Živim između dviju rijeka, Mure i Drave. Svojevremeno, inicijale RR ugradila sam u Muru pri autorskom potpisu grafičkog dizajna. Fotografija je nastala na dravskom sprudu kod naselja Gornji Hrašćan u začudno vrijeme korona zabrana. Bivanje u prirodi – nitko i ništa mi zabraniti neće. Dok jesam tu…bivam. I fotografiram, očima, dušom i modernim alatima.
7. Ivana Rojko: Mali život među kamenčićima
Ova fotografija nastala je kad sam prvi put prošla cijelu rijeku Muru na području Međimurske županije, 2023. godine. Tražili smo upravo gnijezda kulika sljepčića s HGSS-om, Borisom Božićem i čuvarima prirode. Iz čamca, priroda izgleda drugačije, a Mura prirodnije i divlje. Ali podsjetimo se da ljepota ne živi samo u panoramama, već i u detaljima — živi i u jednom jedinom jajetu, malom životu skrivenom među hladnim kamenčićima.
A upravo zbog tog malca svi mi marljivo radimo u zaštiti prirode. Zbog njega i zbog tisuće i tisuće drugih malih i nevidljivih. Svaka vrsta, koliko god mala bila, igra ključnu ulogu u mreži života.
8. Siniša Golub: Slobodni pogled
Fotografija crnežune kao najveće djetlovke koja obitava u Međimurju snimljena je 22. ožujka 2022. (Svjetski dan voda), prilikom monitoringa te vrste na odabranim kvadrantima u središnjem Međimurju. Fotografski smo se „družili“ sat vremena, prilikom čega su nastale moje najbolje fotke te vrste. S jedne strane dokaz da ta vrsta živi u Međimurju, s druge strane osobni fotografski uspjeh.
Izložba se može razgledati u Dvorani Kukuvija u radno vrijeme Centra za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu.
