Djelatnici Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode upoznali su primjere dobre prakse obnove i upravljanja livadama, nizinskih košanica na području Nacionalnog parka Őrség u Mađarskoj (Őrségi Nemzeti Park). U sjedištu uprave parka u gradu Igazgatóság sudionike studijskog putovanja ugostili su zamjenik glavnog direktora dr. István Szentirmai, zoolog Tamás Bedenek i biologinja Bianka Szakál. U jednosatnom razgovoru mađarske kolege iz sektora prirode, predstavili su osnovne djelatnosti i aktivnosti njihovog Nacionalnog parka koji upravlja zaštićenim prirodnim i kulturnim krajobrazom regije Őrség i okolnih područja uz slovensku i austrijsku granicu.
Na studijskom putovanju sudjelovali su djelatnici Međimurske prirode iz stručne i tehničke službe, čuvari prirode, djelatnik koji neposredno provodi košnju i održavanje livada, djelatnici uključeni u provedbu projekta LIFE RESTORE for MDD, interpretatori prirodne baštine te djelatnik zadužen za praćenje i promociju projektnih aktivnosti, što je omogućilo razmjenu iskustava i primjenu stečenih znanja iz različitih perspektiva.
Obnova nizinskih košanica
Nacionalni park Őrség i Uprava osnovani su 1. ožujka 2002. godine kako bi očuvali i prezentirali prirodnu i kulturnu baštinu ovog područja, koji se prostire na gotovo 44 000 hektara. Őrség je jedinstveno područje oblikovano rijekama i potocima, ali i žiteljima ovog kraja koji su bili oduvijek povezani s poljoprivredom manjeg obima. Egzistencija se osiguravala uzgojem mađarskog goveda. Osim stočarstva, postojale su i značajne tradicije držanja hladnokrvnih konja (Muraközi). Najznačajniji obrt bio je lončarstvo, stoga hodnike uprave Parka krase između ostalog domaći lončarski proizvodi.
Osim šuma, vrijednost ovog područja su i livade na kojima obitavaju rijetke vrste leptira i vretenaca. Livade nestaju, stoga je obnova livada, njihov otkup i revitalizacija jedna od brojnih aktivnosti djelatnika Nacionalnog parka Őrség.
Mađarske kolege predstavili su i upoznali sudionike studijskog putovanja s primjerima obnove i održavanja travnjačkih površina Natura 2000 odnosno upravljanja nizinskim košanicama. Država poljoprivrednicima osigurava naknadu za košnju odnosno održavanje travnjaka. Travnjaci Natura 2000 moraju se koristiti za ispašu ili košnju.
Zlata vrijedni savjeti
Na terenskom dijelu studijskog putovanja mađarske kolege dotakle su temu invazivnih vrsta primjerice vrstu zlatošipke (Solidago). Pojedina područja koja su počeli obnavljati bila su gotovo sto posto pokrivena zlatošipkom, ali nakon provedenih mjera košnje na određenim područjima niknule su orhideje i druge livadne biljke.
Szentirmai i Bedenek savjetovali su kako je za obnovu pojedinog područja bitno napraviti popis invazivnih vrsta kojih se želimo riješiti na određenom području i napraviti dobar plan za uklanjanje, bez gubitka vode iz tla i bez uništavanja prirodne flore. Plan upravljanja određenog travnjaka također mora uzeti u obzir biljke i životinje koje obitavaju na tom području. Za tri, četiri ili pet godina postižu se željeni rezultati. Za određena osjetljiva područja potrebno je plan upravljanja raditi svake godine, ovisno o vremenskim uvjetima, a u zadnjih godina prilagodbe plana upravljanja nužne su i u samom tijeku vegetacijske sezone. Primjerice, u sušnim godinama, kao što je ova 2026. godina neka područja nije potrebno dva puta kositi, jer je važno očuvati što je moguće više vlage. Mađarski stručnjaci preporučili su i formiranje povezanih malih područja između većih područja livadnih košanica, razvijenje tzv. ekoloških koridora.
Nestanak živičnjaka
Jedan od problema je i nestanak živičnjaka. Poljoprivrednici ih žele ukloniti kako bi povećali veličinu svojih zemljišnih parcela i tako dobili veće subvencije od države. Zahvaljujući košnji i postupcima koje mađarske kolege provode, u posljednje se tri godine mnogo toga promijenilo u cilju očuvanja livada i povećanja bioraznolikosti. Povećana brojnost i vrsta leptira tek jedan su pokazatelj kako upornost, pravilna dinamika košnje i upravljanje travnjacima donose značajne rezultate. Jedna od aktivnosti za obnovu livada jest i uzgoj sadnica velike krvare.
Očuvanje nizinskih košanica nije jednokratan zahvat, već dugoročan proces koji traži znanje, strpljenje i prilagodbu prirodnim uvjetima, a rezultati poput povratka određenih vrsta orhideja, leptira i drugih livadnih vrsta pokazuju da se ustrajnim radom bioraznolikost može uspješno vratiti i povećati.
foto: Roberta Radović
Sufinancirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili CINEA-e. Europsku uniju i CINEA-u ne može se smatrati odgovornima za njih.
