Sunčano rujansko vrijeme ove godine bilo je idealno za sušenje drugog otkosa trave, odnosno otave. Kao ponosni, odgovorni i savjesni vlasnici livada u mozaičnom krajobrazu donjeg Međimurja, ujedno i području ekološke mreže Donje Međimurje, pridržavamo se tradicionalnog održavanja livada. Ne samo radi očuvanja tradicije, već radi onog čemu pravovremena košnja doprinosi, a to je očuvanje bioraznolikosti biljnih i životinjskih vrsta. Među njima su i ugrožene vrste, veliki i zagasiti livadni plavac, koji nam služe i kao indikatori očuvanosti staništa. To znači da njihova prisutnost na livadama dokazuje stabilnost staništa, očuvanu bioraznolikost i pravilno antropogeno upravljanje. Pitate se zašto ih nema na svim livadama u Međimurju? Njihov kompleksan životni ciklus ovisi o više čimbenika koji se trebaju savršeno poklopiti da bi se vrsta na nekom mjestu održala.
Čudesan ciklus života livadnih plavaca
Zagasiti livadni plavac i veliki livadni plavac često dijele stanište vlažnih livada, iako koriste različite dijelove istog staništa. Veliki livadni plavac za polaganje jaja koristi otvorenije i redovito košene dijelove, a zagasiti rubove livada i zapuštenije livade. Oba polažu jaja na biljku hraniteljicu, ljekovitu krvaru (Sanguisorba officinalis) gdje se razvijaju gusjenice među cvjetovima hraneći se sjemenkama. Nakon četvrtog presvlačenja gusjenica napušta biljku hraniteljicu i pada na tlo. Tu počinje proces prihvaćanja gusjenice kada mravi domaćini iz roda Myrmica odnose gusjenice u mravinjake štiteći je na taj način od predatora. Gusjenice su u mravinjaku deset mjeseci. Nakon što je prihvaćena u mravinjaku, gusjenica se aktivno hrani mravljim ličinkama. Dolaskom proljeća zakukuljuje se i provodi još mjesec dana u komori blizu površine zemlje te u lipnju odrasli leptir izlazi iz zemlje. Odrasli se leptiri također hrane ljekovitom krvarom, a većinu života provode mirujući i sunčajući se. Izrode jednu generaciju čiji se leptiri pojavljuju na livadama od lipnja do kolovoza. Očuvanjem ovih vrsta leptira doprinosi se očuvanju i drugih biljnih i životinjskih vrsta.
Načini restauracije livada
Kroz projekt LIFE RESTORE for MDD Međimurska priroda kupuje 4 ha degradiranih livada na području ekološke mreže Donje Međimurje s ciljem obnove staništa. Ovisno o stupnju degradacije pojedine čestice, pristupa se s različitim načinima restauracije. Višak biljne i drvenaste mase na česticama se uklanja, ukoliko je potrebno, vrši se sijanje ili dosijavanje sa sjemenjem biljnih livadnih vrsta, a na livadama na kojima je tek krenula sukcesija, dovoljno je tek pridržavati se pravovremene košnje. Prvu košnju potrebno je odraditi u periodu od 15.5. do 15.6., a drugu od 15.9. do 15.10.
Poziv na pravovremenu košnju
Mi smo naše livade pokosili, a vi? Ako ste i vi vlasnik livade, pozivamo vas da se i vi odlučite na pravovremenu košnju. Zapuštanje livada znači nestajanje jedne vrste staništa, odnosno doma za mnoge vrste koje tamo žive. Očuvajmo ih!
