Uz druga događanja u našem Centru za posjetitelje u Križovcu, ovih dana povodom Svjetskog dana šuma (21.3.) provodit će se još jedna zanimljiva edukacija, u školama i vrtićima Međimurske županije, o životinji koja je svima nama jako dobro poznata – ježu. Kroz navedene edukacije sudionici će naučiti više o navedenoj vrsti i njezinoj važnosti u ekosustavu te kroz radionicu vidjeti kako izraditi kućicu za ježa i gdje je postaviti u svom vrtu.
Naša autohtona vrsta ježa je bjeloprsi jež. Bjeloprsi jež naseljava šumska i poljska staništa, a često ga možemo vidjeti u blizini ljudskih naselja, primjerice u gradskim parkovima, vrtovima i grmlju. Ovaj mali sisavac aktivan je u sumrak i noću, dok dan provodi u gnijezdu od trave i lišća. Usprkos tome što su oči ježa dobro razvijene i omogućuju mu razlikovanje predmeta, uglavnom se jež prilikom traženja plijena oslanja na osjet mirisa i sluha. Ježevi se hrane brojnim beskralješnjacima, kao što su gujavice, puževi, pauci i kukci (kornjaši, skakavci, gusjenice leptira), a povremeno i malim kralješnjacima – žabama, gušterima, zmijama, ptičjim jajima, krticama, rovkama i miševima. U jesen se ponekad hrane sjemenkama, a često voćem. Vrlo su korisne životinje i zato ih je poželjno imati u svom vrtu. Toplokrvne su ili endotermne životinje koje svojim metaboličkim procesima održavaju visoku temperaturu tijela te mogu biti aktivni pri vrlo visokim i niskim temperaturama. Endotermija zahtijeva veliku količinu energije te im prehrana treba biti obilna i bogata hranjivim tvarima. Stoga, kada su izvori hrane oskudni, jež čuva energiju hibernacijom ili zimskim snom i na taj način preživljava nepovoljni dio godine. Usprkos tome što ovaj proces povećava stopu preživljavanja, oko polovice jedinki koje počnu hibernirati ugibaju prije sljedećeg proljeća. U našim krajevima ježevi hiberniraju sve do ožujka – travnja. U proljeće, nakon hibernacije, mužjaci dobivaju na težini i u potrazi su za ženkom. Vrijeme parenja traje od travnja do kolovoza, a počinje kada ženka prihvati mužjaka. Nakon otprilike 35 dana ženka rađa 4 do 5 mladih o kojima brine sama.
Ježeve ugrožava zagađenost okoliša te intenzivna poljoprivreda koja mu “oduzima” stanište. Velik problem za ježeve predstavlja i sve veći broj prometnica čime dolazi do fragmentacije njihovog staništa. Upravo na prometnicama svake godine stradava veliki broj ježeva, naročito u doba parenja ili kada mali ježići dovoljno odrastu da počinju samostalan život. Naravno da je to povezano upravo s njihovom velikom aktivnošću u sumrak, odnosno noću te ih je tako teško na vrijeme uočiti na cesti.
Kako pomoći ježu?
1. Smanji svoju brzinu vožnje na prometnicama koje prolaze kroz staništa ježeva te povećaj oprez na njima posebice u sumrak i noću,
2. Stvori mu uvjete da se nastani u tvom vrtu odnosno izbjegavaj korištenje pesticida i drugih kemijskih sredstava, nemoj ložiti suhe grane na dvorištu (moguće je da se jež u njima skriva), možeš mu izgraditi kućicu i postaviti je na skriveno mjesto u vrtu.
Tekst pripremile:
Nada Trogrlić i Mihaela Mesarić
