Šenkovečki Pero Djetlić obožava fasadu od stiropora!

Tomislav Vugrinec
Tomislav Vugrinec ukazuje na sve veća i brojnija oštećenja na fasadi obiteljske kuće

 

Današnja srednja generacija rado se sjeća nekadašnjih popularnih crtanih likova s televizijskih ekrana. Jedan od njih je Pero Djetlić koji je s vremenom postao sinonim profinjene i dobre ptice. Dok jedne hvata nostalgija, drugi muku muče s karakternim osobinama Pere Djetlića kakav je u svom početku i bio: pomalo luda i iritantna ptica.

Obitelj Vugrinec živi u Šenkovcu, nedaleko od kapele Sv. Jelene. Obiteljsku kuću krasi pomno uređena okućnica i nalazi se tik uz šumu. Godinama uživaju u svom vrtu, zvukovima prirode i obližnje šume. Supružnici Dijana i Tomislav Vugrinec i 21-godišnja kći Petra, vole životinje i ptice, ali im jedan (ili više njih?) djetlić ne da mira. Žestoko je navalio na fasadu od stiropora obiteljske kuće. Osim fasade napada i drvene grede koju je obitelj Vugrinec prošle godine nanovo ofarbala.

– Sve je počelo prošlog proljeća. Djetlić je napravio jednu rupu na fasadi. Mislili smo da je to jednokratna pojava. Ali, onda smo uskoro opazili još nekoliko novih. Znam da to radi djetlić jer četrdeset godina živim tu kraj šume i dobro poznajem zvuk te ptice. Pametan je. Iako imam dobar fotoaparat, teško ga je uhvatiti i snimiti na djelu. I kad se sakrijem, kao da me čuje i osjeća moju namjeru. Imam ga fotografiranog u letu, započinje priču o šenkovečkom Peri Djetliću, Tomislav Vugrinec.

djetlić_Tomislav Vugrinec (35)_resize
Gotovo je nevjerojatna veličina rupa koju djetlić buši u fasadi

Ne pomaže ni zaštitna mreža

Savjet i pomoć je obitelj Vugrinec prošle godine potražila na adresi Međimurske prirode. U suradnji s glavnim čuvarom prirode Velimirom Bašekom postavljeno je nekoliko kućica za ptice. Namjera je bila pokušati uloviti djetlića u kućici i preseliti na novo stanište gdje bi bušio i kljucao duplje po drveću što i po svojoj naravi radi u potrazi za hranom, odnosno kukcima i ličinkama.

U međuvremenu je Tomislav razvukao zaštitnu mrežu cijelom dužinom fasade, a u nadmudrivanju s djetlićem dolaze do inovativnih ideja, o kojima govori supruga Dijana:

– Znamo da živimo uz šumu i imamo privilegiju živjeti u blizini zvukova prirode. Međutim, ovo uništavanje fasade počelo je biti sve agresivnije. Ljudi ne vjeruju što se događa dok na svoje oči ne vide kakve rupe je djetlić napravio. Djetlić se boji zvukova, šuškanja. Što god postavili, sedam dana je mir, a onda on mudro shvati da je naša nova instalacija bezopasna i vrati se. Čak smo stavili i kapu od Djeda Mraza. Djelovala je sedam dana. Posebno mu je privlačno bušiti rupe oko prozora sobe kćeri Petre. Zna doći oko osam sati ujutro, ona pljesne rukama i djetlić odleti.

 

Žele miran suživot s djetlićem

Obitelj Vugrinec ne želi koristiti agresivne metode protiv djetlića. Jednostavno ga mole neka se vrati u svoje šumsko područje. Ali, kako se djetlić gnijezdi u rano proljeće s početkom toplijih dana, ponovo je intenzivirao svoj pohod na stiropor fasade. Štoviše, ovaj graditelj duplji sad već ide u proboj vanjske grede na kući Tomislavovih roditelja. Zanimljiva mu je bila i fasada prvih susjeda, ali je na njihovu sreću na toj lokaciji brzo odustao.

Svi se čude što je toliko djetliću privlačno u stiroporu jer znaju da je on pametna ptica. U pravilu ne buši rupe tamo gdje za njega nema koristi, odnosno hrane. U tjeranju neželjenih ptica, primjerice, vrana, golubova, svraka s balkona, prozora ili terasa osim vizualnih kombinacija koriste se nekada i elektroimpulsni sistemi. Sjetimo se i aktivnosti koje su u suradnji s Međimurskom prirodom prije nekoliko godina provedene u Perivoju Zrinski. Postavljen je zvučni uređaj koji je emitirao zvuk ptica grabljivica i tako rastjerivao vrane gačac. U funkciji su bili i baloni jarkih boja te fotografije uginulih vrana koje su trebale odvratiti vrane od gniježđenja. Čakovčani primjećuju da je posljednjih godina ipak nešto manje vrana u krošnjama njihovog omiljenog šetališta. Za šenkovečkog Peru Djetlića još uvijek se traži mirno rješenje za skladan suživot čovjeka i prirode.

Uništavanje fasade sve je agresivnije