Hrvatsko botaničko društvo, osmišljeno kao strukovno društvo koje okuplja članove koji se profesionalno ili amaterski bave nekim od aspekata botaničkih znanosti, ove godine slavi dvadesetu obljetnicu osnutka.

Tijekom kontinuiranog rada i postojanja društvo svake treće godine organizira Hrvatski botanički simpozij s međunarodnim sudjelovanjem. Ovaj skup je postao središnji događaj na kojem se okupljaju botaničari iz čitave Hrvatske, koristeći ovu prigodu za povezivanje, suradnju te razmjenu iskustava i znanja te je ovo bila prilika da se i rad naše Ustanove prezentira te steknu neke nove veze sa stručnjacima.
Na 7.Hrvatskom botaničkom simpoziju tijekom dva dana prezentirano je mnoštvo tema podijeljenih u četiri sekcije kroz usmena priopćenja i poster izlaganja (Botanički vrtovi, zbirke i knjižnice, Evolucija, taksonomija i filogenija, Flora i biogeografija, Vegetacija i ekologija).
Na simpoziju je sudjelovala naša djelatnica Monika Cindrić s posterskim izlaganjem na temu: FLORISTIČKE OSOBITOSTI NATURA 2000 PODRUČJA RIBNJACI MAČKOVEC (SJEVERNA HRVATSKA).

Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju (2013.) proglašena je ekološka mreža NATURA 2000 i u Hrvatskoj te su utvrđena 2 područja očuvanja značajna za ptice i 7 područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove. Ribnjak Mačkovec (HR2001034) također je dio mreže NATURA 2000. U tijeku izrade planova upravljanja za navedeno područje, ukazala se potreba za dodatnim istraživanjima flore. Botanička inventura ovog lokaliteta, provedena tijekom ljeta 2022. godine, otkrila je nekoliko florističkih posebnosti. Sam lokalitet obuhvaća tri umjetna ribnjaka međusobno povezana, površine 3 ha i podložna značajnim promjenama vodostaja. Područje je prema Direktivi o staništima označeno kao važno za očuvanje stanišnog tipa Littorelletea uniflorae i Isoeto-Nanojuncetea.

Karakteristične biljke ovih tipova vegetacije uglavnom su mali efemerofiti. To su vrste koje tvore kratku jednogodišnju ili višegodišnju vegetaciju. Ova pionirska vegetacija, karakteristična za područja kopna i vode u jezerima, bazenima i ribnjacima, razvija se na tlu siromašnom hranjivim tvarima tijekom povremenog isušivanja ovih stajaćih voda. Dominantne biljne vrste koje čine jednogodišnju vegetaciju osušenog dna ribnjaka bile su Filaginella uliginosa (L.) Opiz), Cyperus michelianus (L.) Link i Eleocharis ovata (Roth) Roem. et Schult. Potonja je ugrožena (EN) vrsta s rijetkom rasprostranjenošću diljem Hrvatske. Među vaskularnim biljkama prisutna je velika populacija jetrenjarke Riccia cavernosa Hoffm. koja prekriva golo ispucalo tlo i okomite površine pukotina u tlu. Ovaj rijedak kratkoživući briofit povezan s vlažnim i fino teksturiranim supstratima jezerskih zona povlačenja vode tek je nedavno potvrđen za hrvatsku birofloru . Uz rubove ribnjaka zabilježene su sitne vaskularne biljke Lythrum portula (L.) D. A. Webb i Callitriche palustris L., uz mahovinu Physcomitrium sphaericum (C. F. Ludw. ex Schkur.) Brid. za koju je ovo drugo poznato nalazište u Hrvatskoj. Rijetki, nedostatni podaci Elatine hexandra (Lapierre) DC., pronađeni na ovom mjestu 2006. godine, nisu potvrđeni. Mali broj zapisa u Hrvatskoj o stanišnim tipovima Littorelletea uniflorae i Isoeto-Nanojuncetea u velikoj je mjeri rezultat nedovoljne istraženosti efemernih staništa i njihove flore općenito, a te vrste ujedno su rijetke i ugrožene u Europi.