Uz domaće, zavičajne vrste biljaka i životinja, one koje su izvorni dio nekog ekosustava, u prirodi nalazimo i strane vrste. Za njihovo širenje kriv je čovjek koji ih u nova staništa naseljava namjerno ili pak nesvjesno. Strane vrste koje u novom okolišu svojim širenjem istiskuju zavičajne, te tako uzrokuju njihov nestanak, nazivamo invazivnima. One narušavaju bioraznolikost nekog ekosustava, natječu se za prostor i hranu sa zavičajnim vrstama, na njih prenose bolesti, negativno utječu na zdravlje ljudi i čine ekonomsku štetu na području gdje su unesene.
Jedna od 100 najinvazivnijih vrsta u svijetu, barska nutrija (Myocastor coypus), prisutna je i u Hrvatskoj. Riječ je o velikom glodavcu, podrijetlom iz Južne Amerike, koji izgledom nalikuje ogromnom štakoru. Raširen je po cijelom svijetu zbog uzgoja životinja za krzno, a bijegom s farmi dospio je u prirodu. U Hrvatsku se nutrija proširila spontano iz susjednih zemalja. Podaci Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja govore kako je prva pojava barskih nutrija zabilježena 1936. godine u Međimurju, ali rezultati kartiranja provedenog 2019. i 2020. ne navode Međimurje kao njeno područje rasprostranjenosti. Nalazi Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode posljednjih godina potvrđuju prisutnost te vrste na području Međimurske županije, kako preko ulovljene jedinke, one stradale u prometu ili pak zabilježene kamerom – fotozamkom. Cijenimo i dojave građana koji također primjećuju ovu neobičnu vrstu.
Dužina tijela joj iznosi oko 50 cm, a repa koji je cilindričnog oblika otprilike 35 cm. Može biti teška i do 9 kg. Krzno joj je smeđe do žuto-smeđe boje. Obitava u blizini prirodnih i umjetnih vodenih staništa. Jedna od mnogih prilagodbi na vodeni način života su joj plivaće kožice koje se nalaze između četiri od pet prstiju na stražnjim nogama. Vanjska površina sjekutića ima karakterističnu narančastu boju. Slična je bizamskom štakoru koji je ponešto manji, otporniji na hladnu klimu i ima plići rep. Dabrovi također imaju sličnu anatomiju s izuzetkom repa koji im je, za razliku od nutrijinog, izuzetno plitak i širok.
Hrani se zavičajnim vrstama biljaka pa one nestaju s područja na kojima je barska nutrija rasprostranjena, ali i usjevima te tako čini štete i u poljoprivredi. Njezina prisutnost negativno utječe i na vodene ptice jer uzurpira njihova gnijezda koja koristi za odmaranje, a iskopava i nastambe na obalama vodenih tijela što sprječava protok vode u kanalima i dolazi do urušavanja obale. Uz to, barska nutrija domaćin je brojnim parazitima, od kojih neki mogu biti preneseni i na ljude.
Nutrija nije lovna divljač i lovci ne mogu s njom gospodariti, niti vršiti odstrel u smislu smanjenja njene brojnosti, ali Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima predviđa mogućnost donošenja naredbe ili rješenja konkretnim provoditeljima za uklanjanje barske nutrije od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Piše: Antonio Krušelj
