“30 dana za 30 godina” krilatica je pod kojom su održani brojni lipanjski programi u organizaciji Općine Nedelišće. Najveća međimurska jedinica lokalne samouprave njima je ove godine obilježila tri desetljeća djelovanja. Ogromnu zaslugu za provedbu brojnih događanja ima Jasna Hajdinjak iz Turističke zajednice Općine Nedelišće. Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode također je dala značajan doprinos u ovim programima, u odličnoj suradnji s Općinom Nedelišće i posebice s vrijednom Jasnom. U njezinom srcu uz supruga i dvoje djece, ima još mnogo volje za brigu o međimurskoj kulturnoj baštini koju promiče već više od dvadeset i pet godina.
Iako je “upisala” pedeset i jednu godinu života, još uvijek je krasi zarazna energija za brojne aktivnosti te se između ostalog nedavno prihvatila i mjesta predsjednice Kulturno umjetničke udruge Seljačka sloga Nedelišće. Također je aktivna u očuvanju i organizaciji poznate i za Međimurje značajnu Smotre Međimurske popevke, o čemu govori.
– Posebnu pozornost pridajem međimurskoj popevki. Startala sam dvijetisućite godine kao folkloraš. Vrlo brzo, 2007. godine postajem predsjednica. Time sam automatski bila uključena u aktivnosti vezane uz Smotru Međimurske popevke u Nedelišću. Kako se gospodin Josip Ceilinger povukao s dužnosti organizatora Međimurske popevke tako sam preuzela i tu aktivnost. Dejan Buvač je 2008. godine predložio ponovno osnivanje kazališne družine, koja je prije vrlo uspješno djelovala kroz KUU Seljačka sloga. Tako sam od 2008. godine i glumica. Trudim se i borim da naš kulturni amaterizam živi punim jedrima.
Međimurska popevka nedovoljno se cijeni
Jasna se u razgovoru prisjetila i prvih koraka zaštite međimurske popevke:
– Prvi pokušaj kandidature međimurske popevke da se zaštiti bio je 2008. godine. Tada smo je pokušali zaštititi kao smotru, ali su nam kazali da to tako ne ide, da se jedino može zaštititi međimurska popevka kao pjesma. Tada smo u suradnji s Lidijom Bajuk koja je bila u Institutu za etnologiju i Zajednicom hrvatskih kulturno umjetničkih udruga Međimurske županije pokrenuli postupak. Godine 2013. međimurska popevka je uvrštena na listu nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nakon toga je trebalo proći određeno vrijeme da se onda može kandidirati prema UNESCU. Važnu ulogu pri toj kandidaturi imaju i pisma podrške pojedinaca, institucija. Možemo se pohvaliti da je u Hrvatskoj za ovu kandidaturu bio prijavljen najveći broj pisama, čak osamdesetak. I konačno, od 2018. godine međimurska popevka nalazi se na UNESCO Reprezentativnom popisu nematerijalne baštine čovječanstva. Impozantno zvuči. Međimurci to ne znaju cijeniti kako bi morali. Dalmatinci jako cijene svoju klapsku pjesmu ili primjerice suhozid, ili pak Slavonci svoje drmeše i ojkalice, a mi se nekako samozatajno odnosimo prema našoj popevki. A po značaju i kvaliteti naša popevka ima čak veću kvalitetu od svih tih dobara nematerijalne baštine koja se čuvaju u Republici Hrvatskoj. Nakon pet godina prepoznalo je to i Ministarstvo kulture RH i konačno došlo u Čakovec i podijelilo povelje zaslužnim pojedincima, koji su kandidirali međimursku popevku za UNESCOV popis. Nažalost, opet se nije to održalo tamo gdje smatram da bi se trebalo održati, a to je na samoj Smotri međimurske popevke, jer su tamo okupljeni ljudi koji su zaslužni za očuvanje popevke. Ako smo mogli čekati pet godina, onda smo mogli počekati s petka na subotu. To me duboko u srcu boli, ali i to „bumo prežvakali‟ kao i sve ostalo.
Od prošle godine Jasna radi u Turističkoj zajednici Općine Nedelišće gdje radi na predstavljanju Općine Nedelišće kao neotkrivenog bisera turizma.
– Zasad imamo još uvijek tranzitni turizam i osobito ljeti nam najviše dolaze Slovenci. Imamo brojne pogodnosti za razvoj turizma. Ogroman je potencijal u sportskom turizmu. Imamo odličnu infrastrukturu od gimnastičkog centra Aton, koji je dugo godina bio Nacionalni gimnastički centar, do sportskog centra Trate koji se nalazi tik do Atona, zatim su tu i teniski tereni. To su aduti i naši biseri i treba ih nuditi turističkom tržištu. Posebno za pripreme reprezentacijama, osobito gimnastičkim jer naši prostori i tereni zadovoljavaju kriterijima za pripreme čak i za nacionalne selekcije. Velik potencijal su i naše biciklističke staze. Već prije 25 godina kad je pokrenuta Turistička zajednica Općine Nedelišće krenulo se i s formiranjem biciklističkih staza. Imamo staze kroz cijelu Općinu Nedelišće, a te staze su povezane i s biciklističkom rutom koja povezuje Sloveniju, Hrvatsku i Mađarsku. To je potencijal koji još uvijek nije dovoljno iskorišten. Sportski potencijal je jezero i stari tok rijeke Drave, koju ni mještani Općine Nedelišće ne poznaju dovoljno. Kad bi se svatko od njih barem jednom uputio i provozio tim rukavcima, doživio bi svu ljepotu tih rukavaca. Imamo i vrijedne crkve u domeni sakralnog turizma, zatim našu staru kovačnicu koja još uvijek radi. Tu je izložba štrekari, koja kad se razgleda tek tada se spozna njezina vrijednost. Imamo jezero u Črečanu koje je sportski biser. Mi smo kao Općina, uostalom i kao cijelo Međimurje previše samozatajni i ne pokazujemo sve naše potencijale u dovoljnoj mjeri, zaključuje Jasna.
Vrijedno nedelišćansko stablo
Prirodna baština također je neizostavni dio obilježja ovog kraja.
– Naša platana je prepoznata kao simbol Općine Nedelišće. Svi znaju za nju, ali mnogi ne znaju kako je ona šezdeset godina već zaštićena. U suradnji s Međimurskom prirodom objavljena je i vrijedna knjiga “60 godina zaštite nedelišćanske platane”. Planira se obnova trga gdje se nalazi platana i vjerujem da će tada još više doći do izražaja. Forest art festival, umjetnička galerija na otvorenom, također je sve prepoznatljiviji. Mještani Nedelišća ga još ne prepoznaju. Treba dugo vremena da se neki događaj „zalaufa‟. Prekrasno okruženje Lovačkog doma, šuma, mir, „ftičeki koji popevleju‟, odlična je kulisa za ovo izlaganje i sve događaje koji idu uz Art festival. Organizatorica Tea Mesarić Rekanović ulaže jako puno truda da to krene i zaživi, ali i mi kao mještani moramo poraditi na tome da to bude atrakcija Nedelišća.
Otkako je ured Turističke zajednice preseljen uz urede Općine Nedelišće, u njihovom radu vlada dobra sinergija. Bolji je protok informacija i sve se brže dogovara, zaključuje Jasna i želi nadalje svojim radom unaprijediti turističku sliku Općine Nedelišće. Iako je penzija još daleko, o njoj niti ne pomišlja. Jednog dana, kako kaže, doći će i penzija, ali ne mirovina.
– Mirovanja za mene neće biti. Uvijek će biti dovoljno energije za dati doprinos u razvoju turizma mog kraja. Želim da Općina Nedelišće i Međimurska županija nastave ići u toj boji zelenila i održivog razvoja. Sigurna sam da za to imamo kulturne, prirodne i ljudske potencijale.
Međimurska priroda ove je godine u suradnji s Općinom Nedelišće organizirala svečano obilježavanje i program ” 2023.- godina platane”, provela likovni natječaj “Slikamo i crtamo našu platanu” te objavila knjigu “60 godina zaštite nedelišćanske platane”.
tekst i foto: Roberta Radović
