U veljači 2011. godine, nakon trogodišnje preventivne zaštite područja, Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o proglašenju Regionalog parka Mura-Drava te je time proglašen prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj. Sukladno aktualnom Zakonu o zaštiti prirode, regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna velike bioraznolikosti i georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi. U regionalnom parku dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga.
Značajke područja
Mura i Drava predstavljaju prirodni oslonac i kulturni identitet Parka koji se osim kroz Međimursku županiju proteže i kroz četiri nizvodne županije Republike Hrvatske – Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku. Ukupna površina Parka iznosi 87 448,70 ha od čega se na području Međimurske županije nalazi 16 980,34 hektara ili 19,42 % površine Parka. Park u Međimurskoj županiji obuhvaća površinu 3 grada (Prelog, Mursko Središće, Čakovec) i 13 općina (Štrigova, Sveti Martin na Muri, Podturen, Dekanovec, Domašinec, Goričan, Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Sveta Marija, Donji Kraljevec, Orehovica, Nedelišće).
Sl. 1 Područje rasprostranjenja Regionalnog pakra Mura-Drava
Izvor: Plan upravljanja Regionalni parkom Mura-Drava i pridruženim područjima i područjima ekološke mreže za razdoblje 2024. – 2033. godine
Rijeke Mura i Drava područja su izuzetnih prirodnih vrijednosti na regionalnom, nacionalnom i europskom nivou. Bogatstvo živog svijeta, mozaični krajobraz šireg područja uz rijeke koji čine livade, oranice, privatni voćnjaci, šumarci i gajevi, šumski kompleksi, živičnjaci, riječne mrtvice, mreža poljskih putova, lovišta, ribolovne vode i drugi vrijedni biolokaliteti i ekosustavi te značajna georaznolikost, prepoznati su kao vrijednosti preostale očuvane prirode. Posebice su značajna vlažna staništa kao što su poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita i meandri, sprudovi i strme odronjene obale. U njima žive brojne rijetke i zaštićene vrste poput ribe piškur i crnke, bregunice, pčelarice, vodomara, štekavca, crne rode, vidre, dabra, jelenka, vretenaca, vodozemaca, gmazova, kockavice i mnoge druge. Kvalitetan suživot čovjeka s rijekama nužan je za očuvanje njihovih prirodnih vrijednosti koje u konačnici imaju i značajan potencijal za razvoj turizma Međimurske županije.
Sl. 2 Mrtvice kao što je ova iz Murščaka među najugroženijim su staništem Parka
Foto: Mihaela Mesarić
Upravljanje područjem
Kada govorimo o upravljačkim ciljevima zaštićenog područja, u pravilu se vežemo na kategorije zaštićenih područja koje je definirala Međunarodna unija za zaštitu prirode (engl. The International Union for Conservation of Nature – IUCN). Jedna od IUCN kategorija je V (pet) naziva Zaštićeni kopneni/morski krajobraz a obuhvaća područja gdje je dugotrajna interakcija čovjeka i prirode proizvela osebujne ekološke, biološke, kulturne i estetske vrijednosti, i gdje je održavanje tog odnosa nužno da bi se ove vrijednosti sačuvale.
Primarni ciljevi u upravljanju kategorijom V su zaštita prirodnih i kulturnih vrijednosti i značajki, turizam i rekreacija te održavanje kulturnih i tradicijskih značajki. Sekundarni ciljevi su znanstvena istraživanja, očuvanje vrsta i bioraznolikosti, održavanje usluga ekosustava, edukacija i održivo korištenje resursa. Regionalni park Mura-Drava zaštićeno je područje kategorije V prema IUCN-u.
U Republici Hrvatskoj je trenutno prisutna nedovoljna koordiniranost između pojedinih sektora, a time i neujedinjenost i nepostojanje jedinstvenog pristupa problematici krajobraza, uključujući tipizaciju. Dva su pristupa prema problematici krajobraza. Jedan, koji je raširen u Europi, sagledava krajobraz kao primarno estetsku kategoriju, dok drugi, razvijen u Angloamerici početkom 80-tih godina prošlog stoljeća, krajobraze sagledava kao nadgradnju očuvanja staništa i ekosustava. Ovaj pristup daje i mnogo kvalitetnija rješenja u pogledu zaštite prirode. Nadalje, u kontekstu sektora zaštite prirode, napori usmjereni očuvanju krajobraza su znatno smanjeni. Naime, prioritetnost aktivnosti zaštite prirode prvenstveno proizlazi iz obveza prema međunarodnim sporazumima i regulativom Europske unije. Kako su ovi sporazumi prvenstveno usmjereni na očuvanje divljih vrsta i stanišnih tipova, postojeći ograničeni ljudski i financijski kapaciteti u sektoru zaštite prirode posvećeni su upravo ovim aktivnostima što nije ispravno. Prirodu ne sačinjavaju samo elementi bioraznolikosti, već i georaznolikosti i krajobrazne raznolikosti. Stijene, minerali, fosili, reljefni oblici, tlo i krajobrazi su jednako dio prirodne baštine kao i biljke i životinje. Tamo gdje je sastavni dio, bioraznolikost je moguće štititi kroz georaznolikost i krajobraznu raznolikost. Sadašnja regulativa Europske unije vezana uz zaštitu prirode ne uzima u obzir sve sastavnice prirode. Georaznolikost, kao osnova bioraznolikosti, te krajobrazna raznolikost izostavljene su i time posebno ugrožene zbog neadekvatnog upravljanja.
Izrađen je i plan upravljanja područjem
Tijekom 2020. je započet proces izrade plana upravljanja za Regionalni park Mura-Drava koji je usvojen u listopadu 2023. godine. Kroz kompleksni participatorni proces definirani su upravljački ciljevi te pripadajuće aktivnosti za razdoblje od 2024. do 2033. godine. Definirana je i vizija područja koja glasi:
Područje Mure, Drave i dijela Dunava jedinstven je prostor očuvane prirodne dinamike rijeka, mozaika šuma, vlažnih staništa i travnjaka od međunarodne važnosti i značaja na kojem čovjek kvalitetno živi te razumije, poštuje i čuva prirodu.
Brojni su problemi identificirani na području, od kojih su najznačajniji prenamjena zemljišta iz livada u oranice, ilegalna radnja kao što je gradnja u naplavnoj ravni, paljenje tršćaka, krivolov ptica i sisavaca, šumske krađe, odlaganje otpada na vrijednim staništima, ispuštanje otpadnih voda u mrtvice rijeke Mure i samu rijeku Muru. Izrazito velik pritisak predstavlja širenje invazivnih stranih vrsta uz naplavne ravni Mure i Drave, posebno žljezdastog nedirka, zlatošipke, čivitnjače, dvornika i Mantegacijeve šapike. Područje se aktivno istražuje, što kroz nacionalne projekte inventarizacije i definiranje monitoring programa što kroz rad ustanove Međimurska priroda i financiranja dodatnih istraživanja.
Sl. 3 Lisaste guske u letu su česti motiv zimi iznad akumulacijskog jezera Dubrava
Foto: Mihaela Mesarić
Značajnije upravljačke aktivnosti u Međimurskoj županiji
U proteklih 15 godina odrađene su brojne aktivnosti za zaštitu područja. Nažalost, često nedovoljne jer je pritisak na očuvanje glavnih vrijednosti područja izrazito visok. Unatoč tome, navedimo značajnije.
- Jačanje institucionalnog i edukacijskog kapaciteta područja
Da bismo zaštitili područje trebamo znati njegovu vrijednost. Otac interpretacije Freeman Tilden već sredinom 1950-ih godina navodi da ćemo očuvati onu baštinu koju razumijemo i poštujemo te je interpretacija jedan od značajnjih alata u zaštiti prirode.
Najznačajniji edukacijski i interpretacijski centar na području Međimurske županije na temu vrijednosti područja Regionalnog parka Mura-Drava je Centar za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu. U novouređenom ruhu je otvoren u lipnju 2020. godine nakon značajnog financijskog ulaganja u kreiranje stalne izložbe. Osim što posjetitelji imaju mogućnosti upoznati se s vrijednostima područja, financijskim sredstvima ranijih projekata i to u najvećoj mjeri tijekom 2011. i 2012. godine, uređene su i uredske prostorije ustanove Međimurska priroda, koji je zakonski upravljač područjem. Nekadašnja stara škola u Križovcu tim je ulaganjem, u najvećoj mjeri iz financijskih sredstava EU, dobila novo namjenu, primjerenu 21. stoljeću.
Sl. 4 Stalna izložba Med dvemi vodami otvorena je u lipnju 2020. godine
Foto: Davorin Mance
2. Prekogranična suradnja u kontekstu 5-državnog prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav
Nakon procesa zaštite područja uz Muru, Dravu te Dunav, ne samo u Hrvatskoj već i u susjednim zemljama, stvoren je okvir za prekograničnu suradnju te proglašenje 5-državnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Nakon što je u srpnju 2012. godine UNESCO proglasio Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav između Hrvatske i Mađarske, napori na daljnjem unapređenju statusa tog područja nisu stali. Težnjama za njegovo proširenje pridružili su se kolege iz Austrije, Slovenije i Srbije, pa je u rujnu 2021. godine proglašen prvi pentalateralni (petdržavni) rezervat biosefere na planetu!
Sl. 5 Regionalni park Mura-Drava dio je 5-državnog prekograničnog rezervata biosfere
3. Obnova prirode
Iako su u prvim godinama proglašenja Parka bili neophodni napori u institucionalno jačanje upravljača područjem, obnova prirode također je bila visoko na listi prioriteta. Tijekom 2015. godine obnovljen je pašnjak međimurskog konja u Vrhovljanu i Žabniku kroz vraćanje autohtone pasmine međimurski konj na gmajnu, a napravljeni su i značajni napori u pripremi više projektnih prijedloga za obnovu livada te uklanjanje invaznivnih stranih vrsta koji su trenutno u provedbi. Uz rijeku Muru u okolici Goričana najkritičnije je stanje s vlažnim livadama košanicama zbog napuštanja tradicionalne poljoprivrede, posebice stočarstva. Livade su u velikoj mjeri zarasle grmljem i/ili šumom. S druge strane, značajan dio livada je pretvoren u oranice zbog isprativnije namjene. Trenutno se značajni napori ulažu u restrauraciju vlažnih livada košanica kroz kupnju livada te njihovo ponovno vraćanje u povoljno stanje.
Sl. 6 Međimurski konji su na Vrhovljansko-Žabničkoj gmajni od 2015. godine
Foto: Davorin Mance
Zaključak
Imamo veliku odgovornost u očuvanju baštine koja nam je povjerena od naših predaka. Ne može se zaštita prirodne baštine Međimurske županije svesti na institucionalnu. Neki od oblika formalne zaštite područja, a tim i izuzetne krajobrazne i prirodne vrijednosti, je prisutan na trećini površine Međimurske županije. Ostaje nam osobna i društvena odgovornost da svojim djelima i razvojem aktivno sudjelujemo u očuvanju najvažnijih resursa koje kao čovječanstvo imamo – pitku vodu, čisti zrak, mjesto za odmor i rekreaciju, cvrkut ptice, šum Mure, kreket gatalinke i cvjetnu livadu s leptirima plavcima.
UNESCO je prepoznao vrijednost prostora gdje živimo! A mi? Možemo ga ostaviti u boljem stanju našim unucima?
