Ovogodišnje obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša (5. lipnja) u prvi plan stavlja globalnu potrebu i poziv za hitno poboljšanje odnosa čovječanstva prema klimi. Porast temperatura, narušavanje ravnoteže ekosustava i ekstremni vremenski uvjeti bilježe se diljem svijeta. Razumijevanjem srži problema mogu se detektirati uzroci te pronaći rješenja za pravovremeno djelovanje. Jedan od primjera je stručna pomoć stablima koja se suše i obolijevaju uslijed klimatskih promjena u urbanim sredinama.
O načinima postizanja vitalnosti stabala djelatnici Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode nedavno su dobili kvalitetne informacije i savjete od stručnjaka iz tvrtke Herbafertil koja ima misiju štititi urbano drveće i šume te stvarati održiva rješenja koja prirodi vraćaju snagu. Njihovi eminentni stručnjaci, dipl. ing. šumarstva Maks Udov i Branko Sitaš, najprije su s djelatnicima Međimurske prirode odradili pregled stanja zaštićenog pojedinačnog stabla magnolije u Pribislavcu koja se nalazi u dvorištu dvorca grofa Feštetića. Obnova dvorca je u tijeku i sukladno tome uređuje se i prostor oko magnolije.
Nakon toga su za djelatnike Međimurske prirode održali stručno predavanje u Dvorani Kukuvija Centra za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu. Naglasci i opažanja bili su vezani uz činjenicu kako toplinski otisak nije vezan samo uz veličinu grada, već i manja naselja mogu “iskočiti” ako su kompaktnija. Za manja naselja krošnje uz ulice, drvoredi i rubne krošnje i mikro-koridori mogu imati velik lokalni učinak na svježinu. Otvorena polja nisu automatski hladna, već stanje ovisi o vlazi, posađenoj kulturi, obradi i fazi vegetacije. Šumski rubovi i veće zelene cjeline stvaraju snažan hladniji kontrast, a zeleni koridori primjerice šumski blokovi i drvoredi povezuju hladnije zone i odvajaja toplije površine. Na kraju predavanja istakli su kako su postojeća zrela stabla često najvrednija infrastruktura koju imamo. Stoga, čuvajmo ih i spasimo, gdje god je to moguće.
foto: Roberta Radović
