Zlatovrana (Coracias garrulus) jedna je od najatraktivnijih ptica nizinskih staništa, prepoznatljiva po živopisnom perju i jedinstvenom izgledu. No, iza njezine ljepote krije se zabrinjavajuća priča. Zbog nestanka pašnjaka i travnjaka, prekomjerne uporabe pesticida te modernizacije u poljoprivrednoj proizvodnji, ova je vrsta u Hrvatskoj posljednjih desetljeća postala kritično ugrožena i vrlo rijetka.
Očuvanje staništa zlatovrane važno je i zbog očuvanja niza drugih organizama koji čine prirodnu ravnotežu. Tradicionalni travnjaci, pašnjaci i rubovi polja dom su brojnim vrstama kukaca, među kojima posebno mjesto imaju divlji oprašivači. Njihova uloga u održavanju bioraznolikosti i stabilnosti ekosustava iznimno je važna, a njihovo očuvanje jedan je od preduvjeta za zdrav i raznolik krajolik.
Postavljanje kućica za gniježđenje jedna je od važnih mjera aktivne zaštite zlatovrane. U nastojanju da vrati i zaštiti ovu vrijednu vrstu na području Međimurske županije, Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode postavlja kućice za gniježđenje zlatovrana (više o tome pročitajte OVDJE). Trenutačno je na području Međimurja postavljeno pedesetak kućica.
Na razini Hrvatske, godina 2020. proglašena je Godinom zlatovrane, upravo s namjerom da se javnost upozna s ovom ugroženom vrstom. Aktivne mjere za njezino očuvanje i povratak provede se i u drugim europskim zemljama. Jedan od primjera nalazi se u Austriji, kod naselja Stainz bei Straden, gdje se održava i Festival zlatovrane.
Glavni organizator i domaćin festivala Bernard Wieser i udruga „Živa zemlja u vulkanskoj regiji‟ dugi niz godina surađuje s Javnom ustanovom Međimurska priroda, ponajviše oko Hodnje uz Muru. Djelatnici Međimurske prirode ove su godine prvi put nazočili Festivalu zlatovrane koji je održan u nedjelju 2. kolovoza. Događaj su prigodnim govorima otvorili gradonačelnik Karl Lenz i generalni direktor Bernard Wieser.
Na festivalu su predstavljeni regionalna domaća hrana, tradicionalni obrti, hoteli za kukce. Posjetitelji su iskusili doživljaj vožnje kočijom do mjesta za gniježđenje zlatovrana. U organizaciji Festivala pomažu i mladi volonteri iz cijelog svijeta, pa događaj ima međunarodni karakter. Za dobru atmosferu između ostalog brinuo je verglaš Wilfried Gombotz koji je redovit sudionik Hodnje uz Muru kada je Austrija domaćin. Za predstavnike Hrvatske na Festivalu zlatovrane prigodno je odsvirao hrvatsku himnu.
Priča o zlatovrani pokazuje koliko su suradnja, edukacija i aktivna zaštita važni za očuvanje prirodne baštine. Zaštitom jedne vrste čuvamo i cijeli mozaik života koji ovisi o istim staništima, od ptica i kukaca do divljih oprašivača koji imaju nezamjenjivu ulogu u prirodi i za čovjeka.
foto: Roberta Radović
