Krajobraz nije samo ono što vidimo, već je on prostor u kojem živimo, radimo, odrastamo, stvaramo uspomene. Međunarodni dan krajobraza, koji se obilježava 20. listopada, prilika je da se podsjetimo koliko su važni i posebni krajobrazi Međimurja.
Međimurje ima prepoznatljiv krajobraz – od brežuljaka i vinograda u Gornjem Međimurju, preko poljoprivrednih površina i mozaika livada i oranica, pa sve do šuma, rijeka i vlažnih staništa uz Muru i Dravu. Ta raznolikost osigurava mjesto za život brojnim biljnim i životinjskim vrstama, ali i ljudima.
Jedan od najvrjednijih krajobraza Međimurja je rijeka Mura, koja je zaštićena u kategoriji značajnog krajobraza zbog svojih rukavaca, mrtvica, obala, šuma, livada, važnim staništima za brojne vrste.
No, prirodnu ravnotežu našeg krajobraza sve više narušavaju invazivne strane vrste. Žljezdasti nedirak, prava svilenica, zlatošipka i druge invazivne biljke koje se šire uz vodotoke, potiskujući zavičajne vrste i mijenjaju izgled staništa. Uz biljke tu su i invazivne životinjske vrste poput signalnog raka, crnog somića, barske nutrije te mnoge druge.
Upravo zato očuvanje krajobraza znači i praćenje, rano otkrivanje te odgovorno postupanje s invazivnim vrstama. Svaki čovjek može pridonijeti – primjerice, tako da ne pušta strane vrste u prirodu ili ako već jesu prisutne da ih krene uklanjati preporučenim metodama.
Na Međunarodni dan krajobraza zastanimo i pogledajmo Međimurje, opazimo krajobraz oko sebe. Možda vidimo nešto novo – usamljeno stablo, pticu uz rijeku ili pogled s nekog brežuljka.
Jer krajobraz nije prostor koji nas okružuje. On je dio našeg identiteta. Čuvajmo ga za sadašnje i buduće generacije.
Tekst: Alex Horvat
Foto: Velimir Bašek, Alex Horvat
