Obilje primjera dobre prakse suvremenih ekoloških pristupa u hortikulturi predstavio je Kruno Pekas, vrtlar, hortikulturni dizajner i florist na predavanju održanom u multimedijalnoj dvorani Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje u Čakovcu. Predavač, poznat kao bloger Vrtlar Kruno zainteresiranoj publici govorio je o primjerima uređenja i hortikulture površina u javnom prostoru i privatnim vrtovima. Predstavio je vlastita iskustva, ali i aktualne trendove koje se posljednjih godina provode diljem Europe s ciljem povećanja bioraznolikosti i očuvanja divljih oprašivača.

Zašto je napušteni vijadukt u New Yorku postao svjetska atrakcija? Kako i gdje primjenjivati odgođenu, rubnu, naizmjeničnu i mozaik košnju? Kako glase vrtlarska pravila rezidbe ukrasnog grmlja?…tek dio je zanimljivosti predstavljenih u dvosatnom čakovečkom druženju. Vrtlar Kruno nije štedio na korisnim savjetima. Za divlje oprašivače korisnije je saditi trajnice i trave umjesto maćuhica, a također preporučuje i dalije jednostavna cvijeta kjer ih oprašivači obožavaju. Za urbane prostore preporučio je moguće načine uređenja parkirališta, uvođenje cvjetnih livada među prometnicama, ali i preporuku za zone samoniklog bilja u centru grada. Istaknuo je korisnost izrade pješčanika za divlje pčele.

Čakovec je dobar primjer brižne hortikulture – mjesta za napredak ima
Tijekom dana, u petak 24. travnja, Vrtlar Kruno je s djelatnicama Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode, Ivanom Rojko i Robertom Radović, obišao Spomenik parkovne arhitekture Perivoj Zrinski i nekoliko točaka u Gradu Čakovcu gdje je predložio nekoliko savjeta na unapređenje održavanja javnih prostora. Savjetovao je uređenje kružnih tokova koji su jedan od zaštitnih čakovečkih znakova, tako da ne moraju biti skroz pregledni.- Iako već sada jesu lijepo uređeni cvijećem, kazao je, za dobrobit bioraznolikosti i za očuvanje divljih oprašivača kao što su leptiri, bumbari, muhe lebdjelice i solitarne pčele, kružni tokovi mogu biti uređeni s još više biljnih vrsta koje privlače oprašivače. Na javnim, i privatnim prostorima nikako se ne bi smjela koristiti praksa uvođenja umjetne trave, a također je predložio i nekoliko savjeta za prakticiranje suvremenog održavanja gradskog zelenila, posebice kod orezivanja stabala.

Međimurska priroda, organizator i domaćin poznatom hrvatskom vrtlaru, ovim programom zaokružila je niz od pet edukativnim predavanja s ciljem očuvanja divljih oprašivača i povećanja bioraznolikosti. Program je održan unutar projekta BEE(A)WARE, a u sklopu obilježavanja Dana Međimurske županije.

foto: Roberta Radović









Predavanje je sufinancirano iz projekta „Multidisciplinarno jačanje kapaciteta i razvoj novih rješenja u svrhu očuvanja, zaštite, i povećanja brojnosti ugroženih zajednica divljih oprašivača i medonosne pčele unutar ekosustava“, akronima BEE(A)WARE, sredstvima EFRR-a putem Interreg programa Slovenija – Hrvatska 2021-2027.




