Ornitološki rezervat Parka prirode Vransko jezero svojom se površinom od gotovo 9 km2 prostire sjeverozapadnim dijelom Vranskog jezera te spada u ornitološki najvrjednija područja u Hrvatskoj. Močvarni ekosustav tršćaka i poplavnih livada, kojima se odlikuje rezervat, jedan je od najugroženijih tipova staništa u Hrvatskoj, te je od iznimne važnosti za bogatu ornitofaunu. Nju čini ukupno čak 260 vrsta ptica, koje u rezervatu gnijezde (102), zimuju (87) ili ga tijekom selidbe koriste kao odmorište i hranilište (140).
Zašto se prstenuje baš na Vranskom?
Ovakvo bogatstvo ptičjeg svijeta, s posebnim naglaskom na vrste koje koriste Vransko jezero kao odmorište tijekom migracija, važan je razlog zbog kojeg je upravo tamo još 2001. utemeljen ornitološki kamp. Tri godine kasnije izgrađena je i ornitološka postaja čime su stvoreni uvjeti za trajno održavanje kampa, na kojem ovlaštene osobe, odnosno prstenovači, prstenuju ptice. Zavod za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Javna ustanova PP Vransko jezero organiziraju i koordiniraju prstenovanje. Godišnje se na kampu prstenuje oko 6000 ptica, a dosad je prstenovano ukupno 180 različitih vrsta. Znanstveno prstenovanje ptica na prstenovačkom kampu Posebnog ornitološkog rezervata PP Vransko jezero održava se od početka kolovoza do kraja listopada. Radi se o našem najvažnijem i najpouzdanijem prstenovačkom kampu koji nema samo znanstvenu, već i edukativnu komponentu. Naime, on je od iznimne važnosti za edukaciju pripravnika za prstenovače.
Ove godine kamp je podijeljen u devet smjena u trajanju od deset dana čiji su voditelji ovlašteni prstenovači, koji su tom prilikom ujedno i mentori pripravnicima za prstenovače. Pripravnicima je sudjelovanje na kampu u Vranskom jezeru svakako dobrodošlo jer je boravak ondje za njih odlična prilika za učenje, te stjecanje znanja i iskustva. Kamp se održava u ornitološkoj postaji, drvenom objektu nanovo izgrađenom 2025., na mjestu starog, koji pak se tamo nalazio od 2004.
Od 30. kolovoza do 5. rujna ove godine na kampu je u smjeni voditeljice Sandre Hodić u svojstvu pripravnika sudjelovao i Antonio Krušelj, čuvar prirode iz Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode.
Prstenovanje ptica odvijalo se u jutarnjem i poslijepodnevnom terminu, dok je vrijeme između prstenovanja, kada vladaju najviše temperature, provedeno je na različite načine – u šetnji poučnom stazom „Ptice Vranskog jezera“ Info centra Crkvine PP Vransko jezero ili pak u obilascima Ravnih kotara i proučavanju zlatovrana i područja koje nastanjuju.
Kako izgleda prstenovanje i zašto se provodi?
Ptice su se hvatale u posebne ornitološke mreže, izrazito lagane i fine, u kojima se ne mogu ozlijediti. Mreže su bile postavljene na tri različite lokacije u blizini Ornitološke postaje: u tršćaku, iznad vode, te u šikari. Jutarnja i poslijepodnevna smjena započinjale su otvaranjem mreža, njihovim obilascima svakih sat vremena pri čemu su ulovljene ptice vađene iz njih i prstenovane, te zatvaranjem mreža na kraju smjene. Postupak prstenovanja uključivao je, osim fizičkog stavljanja prstena odgovarajućeg promjera na nogu ptice i bilježenje raznih drugih podataka. Zapisivala se jedinstvena oznaka (broj) prstena, determinirala vrsta, po mogućnosti spol i dob, mjerila masa, duljina krila i repa, određivao indeks masti, uzimali su se podaci o mreži i vremenu kad je ptica ulovljena te aktualnim atmosferskim prilikama. Smisao i svrha prstenovanja očitovala se kod ulova ptica koje su već nosile prsten, tzv. nalaza. Upravo podaci o takvim pticama znanstvenicima daju neprocjenjive informacije, o njihovom kretanju odnosno putevima seoba, biologiji populacija, ugroženosti njihovih staništa, stupnju utjecaja klimatskih promjena, itd… Ptice su nakon prstenovanja neozlijeđene puštene na slobodu. U nekoliko navrata, u večernjim se satima, prije zatvaranja mreža, pušten je vab za legnja i ćuka koji nažalost nije rezultirao ulovom.
Rezultati
U prvih šest dana smjene prstenovana je ukupno 491 ptica u 28 vrsta. Vrste koje su se izdvajale najvećim brojem ulovljenih jedinki bile su trstenjak cvrkutić, trstenjak rogožar, veliki trstenjak i lastavica. Ulovljeni i obilježeni su i primjerci sivih i crnokapih grmuša, ali i jedne od najsitnijih vrsta pjevica u Europi, brezovog zviždaka. Najupečatljivije vrste bojom bile su vodomar i modrovoljka, a veličinom kokošica, vivak i riđa štijoka. Najinteresantniji je svakako ulov ovdje rijetkog poljskog trstenjaka, koji predstavlja tek 22. nalaz ove vrste u Hrvatskoj. Promatrajući podatke za razdoblje od početka ovogodišnjeg prstenovanja na kampu (1. kolovoz 2026.), sveukupno je za 34 dotad odrađena dana prstenovana 2081 ptica u 55 vrsta, odnosno prosječno 60-ak ptica po danu.
