Bijela roda (lat. Ciconia ciconia L.) je ptica izrazito vezana uz naselja i čovjeka. Svakog proljeća raduje nas njihov povratak s dugog puta iz Afrike na gniježđenje u Međimurje, a još smo radosniji kad ih vidimo kako podižu svoje mlade u gnijezdima u našoj neposrednoj blizini. Bijela roda jedna je od poznatijih i većih ptica Međimurja. Dugačkog je crvenog kljuna i nogu, dugačkog vrata, kratkog repa i crnih krila s velikim bijelim plohama. Crveni i crni dijelovi, dakle kljun i noge, u mladih su smeđi. Roda je tiha ptica, ali sikće kad je uzbuđena i klepeće kljunom na gnijezdu izvijajući vrat unatrag. Razmnožavanje započinje početkom proljeća, a svake godine većina se parova vraća na svoja stara gnijezda. Ima slučajeva da se stariji mužjak i ženka moraju nadmetati za gnijezdo s mlađim rodama. Gnijezdo je velika hrpa granja isprepletena s grumenjem blata i sličnog materijala. S obzirom da rode svake godine nadograđuju gnijezda, jako stara gnijezda mogu biti promjera 2 metra i teška do tonu. Rode se hrane raznolikim životinjama; od većih beskralježnjaka kao što su gujavice, kukci, puževi do manjih kralježnjaka kao što su žabe, ribe, zmije, gušteri i manji glodavci.
U cijeloj nizinskoj Hrvatskoj gnijezdi oko 1200 parova roda, a najgušća je populacija u Posavini gdje gnijezdi oko polovica hrvatske populacije roda. Rode su najviše ugrožene zbog promjene kvalitete njihovih staništa i umjetnih zahvata kao što su isušivanje livada i pašnjaka, sprječavanje prirodnih poplava u naplavnim ravnima, uporaba pesticida i sl.
U naseljima Međimurske županije bilježimo četrdesetak gnijezda bijele rode. Njihov točan broj zabilježen prilikom praćenja stanja populacije od strane djelatnika Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode nalazi se u tablici u nastavku (Tab. 1).
Tab. 1 Prikaz broja gnijezda, aktivnih gnijezda, mladih ptica i prosječan broj mladih ptica bijele rode u gnijezdima Međimurske županije od 2011. do 2018. godine
|
Godina |
Ukupan broj gnijezda | Ukupan broj aktivnih gnijezda | Ukupan broj mladih ptica | Prosječan broj mladih ptica u gnijezdima |
| 2011. | 38 | 26 |
49 |
2,7 |
| 2012. | 41 | 28 | 37 | 2,2 |
| 2013. | 45 | 21 | 48 | 2,7 |
| 2014. | 47 | 25 | 28 | 1,9 |
| 2015. | 47 | 29 | 23 | 1,8 |
| 2016. | 32 | 21 | 25 | 2,3 |
| 2017. | 34 | 18 | 43 | 2,7 |
| 2018. | 31 | 17 | 34 | 2,4 |
| Prosječno | 39 | 23 | 36 |
2,3 |
Broj aktivnih gnijezda i mladih ptica bijele rode varira iz godine u godinu. Po broju aktivnih gnijezda rekordne godine su bile 2015. i 2012., a po broju zabilježenih mladih ptica 2011. i 2013. godina. Najčešće u aktivnim gnijezdima nalazimo 2 do 3 mlada. Dosad najveći broj zabilježenih mladih u jednom gnijezdu bio je 2017. godine i to u gnijezdu u naselju Kotoriba u ulici Ruđera Boškovića (Sl. 1). Navedeni rekord ponovljen je i 2018. godine, također u Kotoribi, ali u gnijezdu u ulici Matije Gupca.
Sl. 1 Rekordnih 5 mladunaca u gnijezdu u naselju Kotoriba u ulici Ruđera Boškovića 2017. godine
Razmatrajući prostornu distribuciju gnijezda, većina gnijezda nalazi se u širem prostoru rijeke Mure, što govori i o povoljnijoj kvaliteti staništa za ovu vrstu. Godine 2018. bilježimo 17 aktivnih gnijezda u naseljima: Sveti Martin na Muri, Mursko Središće, Ferketinec, Podturen, Novakovec, Dekanovec, Gardinovec, Domašinec, Palovec, Goričan, Draškovec, 4 gnijezda u Kotoribi te po jedno u Vulariji i Totovcu. Redovito najveći broj aktivnih gnijezda bilježimo u Kotoribi.
Gotovo 90 % gnijezda bijele rode u Međimurskoj županiji nalazi se na električnim stupovima, zbog čega zaštitarima prirode svake godine u pomoć priskače HEP – Elektra Čakovec. Za preostala gnijezda koja su na kućama i sličnim objektima vlasnici dobivaju novčane naknade kroz projekt “Zaštita i očuvanje bijele rode”. Naknadu im isplaćuje Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, a sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Naknada vlasnicima kompenzira štetu nastalu na objektima koju čine gnijezda svojom težinom te rode prilikom gniježđenja, a za popravak i zamjenu dijela krovišta.
Od 2011. godine osim sustavnog praćenja stanja populacije bijele rode u Međimurskoj županiji, Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode provodi i aktivnost prstenovanja mladih ptica u gnijezdima. Prstenovanje se provodi u suradnji s ovlaštenim prstenovateljima i Zavodom za ornitologiju HAZU u pravilu krajem lipnja kad je optimalno vrijeme za navedenu aktivnost. Preuranjeno prstenovanje dovodi do padanja prstena s noge, a prekasno može prouzročiti preuranjeno odlijetanje mladih iz gnijezda. Mlade rode prstenuju se u gnijezdu aluminijskim i plastičnim prstenovima na kojima je ugravirana jedinstvena kombinacija slova i brojeva (Sl. 2). Prsteni se stežu ornitološkim kliještima na nogu mlade ptice, a imaju funkciju identifikacije ptica te da se sustavno prikupi što više informacija o njima: selidbeni putevi, odmorišta, stopa preživljavanja, životni vijek i sl.
Sl. 2 Prstenovanje mladunaca bijelih roda
Tab. 2 Broj prstenovanih mladih bijelih roda od 2011. do 2018. godine
| Godina prstenovanja | 2011. | 2012. | 2013. | 2014. | 2015. | 2016. | 2017. | 2018. |
| Broj prstenovanih jedinki | 43 | 23 | 36 | 19 | 20 | 18 | 39 | 30 |
Neka gnijezda nedostupna su za prstenovanje pa stoga dolazi do odstupanja broja prstenovanih ptica od ukupnog broja mladih ptica u gnijezdima određene godine (Tab. 2). Tako je najveći broj ptica prstenovan 2011. godine (43), a najmanji 2016. godine (18). Da cijela aktivnosti ima smisla dokazuje slučaj iz 2015. godine kad je u Donjem Hrašćanu zabilježena odrasla jedinka koja je prstenovana 2011. godine u Dekanovcu.
Nakon rekordnih 5 mladih u gnijezdima u Kotoribi i to dvije godine zaredom, Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode odlučila je u suradnji s Općinom Korotiba godinu 2019. obilježiti kao Godinu bijele rode u Međimurskoj županiji s ciljem edukacije lokalnog stanovništva o ovoj vrsti, njezinom značaju u prirodi te sve većoj ugroženosti u europskom i globalnom kontekstu.
Pregled pripremila:
dr. sc. Mihaela Mesarić, prof.
stručna voditeljica ustanove
