Odlukom Skupštine Međimurske županije od 06. prosinca 2002. godine, ukupno 13,11 hektara vlažnih livada na lokalitetu Bedekovićeve grabe u Općini Sveti Juraj na Bregu proglašene su zoološkim spomenikom prirode, prvenstveno zbog nazočnosti kritično ugroženih vrsta leptira: zagasitog livadnog plavca (Phengaris nausithous) i velikog livadnog plavca (Phengaris teleius). Spomenik prirode Bedekovićeve grabe predstavlja jedno od najznačajnijih prirodnih područja u Republici Hrvatskoj, a u punih šesnaest godina službene zaštite (2002-2018.) postao je poznat diljem prirodoslovnih krugova diljem Europe.
Lokalitet Bedekovićeve grabe potočna je dolina potoka Pleškovec te ujedno vrijedno stanište brojnih ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. Posljednjim biološkim istraživanjima na Bedekovićevim grabama je zabilježena 81 biljna vrsta te 63 vrste danjih leptira. Od ostalih sastavnica bioraznolikosti zaštićenog područja svakako treba spomenuti još dvije ugrožene vrste leptira – kiseličin crvenko (Lycaena dispar) te danja medonjica (Euplagia quadripunctaria) zbog kojih su Bedekovićeve grabe dio prostorno većeg europski značajnog područja ekološke mreže zvanog Međimurje (HR2001346) za četiri navedene vrste leptira.
Zagasiti livadni plavac i veliki livadni plavac često dijele stanište vlažnih livada, iako koriste različite dijelove istog staništa. Veliki livadni plavac za polaganje jaja koristi otvorenije i redovito košene dijelove, a zagasiti rubove livada i zapuštenije livade. Oba polažu jaja na biljku hraniteljicu, ljekovitu krvaru (Sanguisorba officinalis) gdje se razvijaju gusjenice među cvjetovima hraneći se sjemenkama. Nakon četvrtog presvlačenja gusjenica napušta biljku hraniteljicu i pada na tlo. Tu počinje proces prihvaćanja gusjenice kada mravi domaćini iz roda Myrmica odnose gusjenice u mravinjake štiteći je na taj način od predatora. Gusjenice su u mravinjaku deset mjeseci. Nakon što je prihvaćena u mravinjaku, gusjenica se aktivno hrani mravljim ličinkama. Dolaskom proljeća zakukuljuje se i provodi još mjesec dana u komori blizu površine zemlje te u lipnju odrasli leptir izlazi iz zemlje. Odrasli se leptiri također hrane ljekovitom krvarom, a većinu života provode mirujući i sunčajući se. Izrode jednu generaciju čiji se leptiri pojavljuju na Bedekovićevim grabama od lipnja do kolovoza.
Sl. 1. Parenje zagasitih livadnih plavaca na ljekovitoj krvari na Bedekovićevim grabama
Na ovom zaštićenom području ponovno se potvrđuje važnost čovjeka i njegovih tradicionalnih aktivnosti. Tradicionalna poljoprivreda odnosno tradicionalni režim košnje do 15. lipnja i nakon 15. rujna najviše doprinosi zaštiti područja. Intenziviranje košnje pomaknulo je vrijeme košnje u period godine kad su gusjenice na biljkama što uzrokuje veliku smrtnost oba livadna plavca. Intenziviranje poljoprivrede s jedne strane te napuštanje košnje i sukcesija livada s druge strane najveća su prijetnja vrijednostima područja zbog kojih je zaštićeno. Prestankom košnje livade bi se pretvorile u šume, a značajne vrste flore i faune nestale bi s ovog područja.