17. rujna 1975. godine zeleni pojas od 13 hektara oko Staroga grada Zrinski proglašen je zaštićenim u kategoriji Spomenika parkovne arhitekture. Prije vremena proglašenja i desetljeće nakon perivoj je imao svoje vrtlare, gradsku upravu zaduženu za upravljanje perivojem i ljude koji su svakodnevno brinuli o drveću, cvijeću, travi i ostalim sadržajima.
Od odlaska Kate Bičak u mirovinu, zadužene za održavanje perivoja, ništa se ozbiljno nije radilo na održavanju perivoja. Smatralo se da se zaštitom brane svi dotada svakodnevni radovi te da se ništa ne smije dirati i da mora ostati takvo kakvo jest. Zaštita perivoja predstavlja svojevrsnu okosnicu u njegovom očuvanju. Kako to da se do 2021. nije ništa značajnije poduzimalo u njegovom održavanju? Pitanje je koje daje više mogućih odgovora koji mogu biti točni. Jesu li promjene gradskih vlasti utjecale na njegovu opstojnost, premalo izdvajanje financija za njegovo održavanje prilikom planiranja proračuna za održavanje zelenih površina ili pak promjene ministarstava i raspodjela unutar upravljačkih tijela zaduženih za perivoje i neriješenih pitanja oko načina financiranja. No bilo kako bilo stanje perivoja čezne za obnovom i održavanjem.
Potreba da ga se očuva i održi u njegovom pravom svjetlu danas predstavlja težak zadatak stavljen pred Grad Čakovec koji je vlasnik perivoja te Međimursku prirodu koja upravlja njime temeljem Zakona o zaštiti prirode. Svaki korak pomno se prati od strane građana, jer starije generacije koje danas šeću perivojem sjećaju ga se upravo ovakvog kakav je i svaka promjena za njih izaziva sentimentalnost. Činjenica da se 46 godina ništa značajnije nije mijenjalo i da su ljudi navikli na tu situaciju dovela je do toga da rušenjem 160-ak stabala, od ukupno 1400 sadnica drveća, grmlja i prizemnih sadnica, izazove velike pobuna među građanima. Dovoljno je da se 17-ero ljudi, od ukupno 17 000 koliko ih broji Čakovec, pobuni i dovede do konflikta prilikom provođenja različitih projekata kojima se radi na očuvanju perivoja.
Planiranje zelenih površina u gradovima potrebno je odrađivati sustavno, kontinuirano i racionalno što naravno uključuje i činjenicu da je potrebno prilikom planiranja saslušati mišljenje građana i ukomponirati njihove želje u buduće planove. Takvu situaciju potrebno je promijeniti u slučaju Grada Čakovca.