Kako se istražuju noćni leptiri, piškur i vodenjaci? Koliko vrsta ovdje živi? Što se događa s ovim vrstama u Hrvatskoj i svijetu? Odgovore na ta i mnoga druga pitanja moći ćete saznati na predavanju pod nazivom Copernica, čikov, skunjkač – rezultati istraživanja Međimurske prirode 2021. godine koje će se održati u srijedu 24. studenoga 2021. godine u Centru za kulturu Rudar u Murskom Središću, od 17 do 20 sati.
Organizator i domaćin programa je Javna ustanova Međimurska priroda, a suorganizator CZK Rudar. U programu sudjeluju Udruga HYLA, BIOTA j.d.o.o. i Javna ustanova Međimurska priroda. Uz predstavljanje rezultata istraživanja Međimurske prirode 2021. godine program uključuje i obilježavanje Međunarodnog dana volontera (5. prosinca).
Ulaz je slobodan, a održat će se uz pridržavanje važećih epidemioloških mjera: posjedovanje EU digitalne COVID potvrde, nošenje zaštitne maske na licu i održavanje razmaka.
Sara Kočiš, stručna suradnica za opće poslove zaštite prirode najavljujući program ističe:
– Nepregledne poplavne šume, močvare i vlažne livade ključne su za opstanak vrsta poput leptira, piškura ili vodenjaka, koje su bile predmet opsežnih terenskih istraživanja ove godine u međimurskoj prirodi.
Danje leptire koji su vezani uz vlažna staništa možemo nabrojati na prste jedne ruke, no broj močvarnih vrsta noćnih leptira mnogo je veći. Povijesna istraživanja danjih leptira spomenutog područja vrlo su oskudna, dok su noćni leptiri kao cjelina ostali potpuno nepoznati. Terenska istraživanja provedena tijekom 2021. godine ukazuju da se radi o iznimno bogatom, raznolikom i važnom staništu, kako za danje tako i za noćne leptire.
Čikov ili piškur atipična je riba iz porodice vijuna. Ovu vrstu najčešće susrećemo u sporotekućim vodama ili stajačicama obraslim vegetacijom i s muljevitim dnom u kojem, ukopan, provodi najveći dio vremena. Radi isušivanja močvarnih staništa, kanaliziranja i pregradnje vodotoka čikov se danas smatra ranjivom vrstom. Provedenim istraživanjem zabilježeno je nekoliko lokacija na kojima obitava ova vrsta, a uz njega pronađene su i druge zanimljive riblje vrste poput: koljuške, crnke, manjića te mnogih drugih.
Nakon što su potvrđeni uz rijeku Muru,veliki vodenjaci po prvi puta su zabilježeni i uz rijeku Dravu te na zapadnom dijelu županije uz granicu sa Slovenijom. Međutim, ne može se sa sigurnošću reći o kojoj vrsti se radi, jer u Hrvatskoj postoje dvije slične vrste velikih vodenjaka koje međusobno mogu stvoriti hibride mješovitih morfoloških osobina. Daljnjom genetičkom analizom uhvaćenih jedinki potvrđena je prisutnost obje vrste, što daje novu sliku o njihovoj rasprostranjenosti u županiji te u Hrvatskoj.
Predviđeno trajanje programa je od 17 do 20 sati. U 17 sati kreće okupljanje i registracija sudionika i posjetitelja programa. Predstavljanje počinje u 17:30 s temom Coprnice i matuli u Međimurju kroz koju će HYLA predstaviti rezultate istraživanja noćnih i danjih leptira. Nakon toga u 18 sati BIOTA predstavlja temu Čikov i ostale ribe odnosno rezultate istraživanja ihtiofaune. Vodenjak veliki i/ili dunavski je tema kroz koju će u 18:30 HYLA predstaviti rezultate istraživanja vodenjaka. Završno predstavljanje bit će u 19 sati s nazivom Rogljač, ftič, rak… kroz koje će Sara Kočiš predstaviti rezultate istraživanja koja su proveli djelatnici Javne ustanove Međimurska priroda. Nakon toga slijedi rasprava i završno druženje s volonterima koji su sudjelovali na volonterskim akcijama u organizaciji Međimurske prirode.
PROGRAM
17:00 Okupljanje i registracija sudionika
17:30 Coprnice i matuli u Međimurju
– rezultati istraživanja noćnih i danjih leptira (HYLA)
18:00 Čikov i ostale ribe
– rezultati istraživanja ihtiofaune (BIOTA)
18:30 Vodenjak veliki i/ili dunavski
– rezultati istraživanja vodenjaka (HYLA)
19:00 Rogljač, ftič, rak…
– rezultati istraživanja djelatnika Međimurske prirode
(JU Međimurska priroda, Sara Kočiš)
19:30 rasprava i završno druženje
