Međimurje nema spilje ni jame, ali ipak ima vrijednu geobaštinu

Međunarodni dan georaznolikosti (International Geodiversity Day) proglasio je prošle godine UNESCO na svojoj 41. Općoj konferenciji. Povodom toga diljem svijeta ove se godine organizira niz programa. U Hrvatskoj će se u Perušiću od 7. do 9. listopada održati Međunarodni simpozij na temu Georaznolikost i geobaština – stanje i perspektive. U radu simpozija sudjelovat će i Mihaela Mesarić, stručna voditeljica Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode i Branka Marciuš, viša kustosica, voditeljica arheoloških zbirki Muzeja Međimurja Čakovec. Održat će kratko predavanje na temu Recentni nalazi vunastog mamuta u Međimurju.

logo Geo

Mihaela Mesarić stekla je titulu doktorice znanosti iz primijenjene geografije obranivši doktorsku disertaciju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temu Zaštite i valorizacije rudarske geobaštine na primjeru Murskoga Središća. O potrebi isticanja značaja geobaštine u javnosti ističe:

– Puno se u smislu prirodnih promjena oko nas spominje živi aspekt. To je ono što je vidljivije i lakše se s tim povežemo. Ali zapravo neživa priroda, georaznolikost, podržava očuvanje živog svijeta i samu bioraznolikosti. Bez tog neživog elementa, odnosno geoelementa nema bioelementa. Očuvanje georaznolikosti i geobaštine temeljni su uvjeti za očuvanje bioraznolikosti. Upravo zbog tog razloga podizanja razine svijesti o potrebi očuvanja nežive prirode konačno od 2021. godine imamo dan u kalendaru kada podržavamo georaznolikost, a to je šesti listopada. Sretni smo da je tim povodom organiziran međunarodni simpozij u Hrvatskoj. S arheologinjom Brankom Marciuš iz Muzeja Međimurja predstavit ću u Perušiću poster s fosilnim nalazima vunastog mamuta. Možda je nekom više, a nekom manje poznato da je vunasti mamut sisavac koji je živio i na našim prostorima za vrijeme posljednjeg ledenog doba. Često se u naslagama uz rijeku Muru ili u šljunčarama nađu razni fosilni ostaci. Najčešće su to zubi jer je vunasti mamut bio biljojed i imao velike zube sa specifičnim izgledom. Kad nađu takve fosilne ostatke, ljudi odmah opaze da su pronašli nešto neobično. Najčešće se takvi nalazi tada odnose u Muzej Međimurja kako bi se sačuvali od propadanja. Malo je paleontoloških istraživanja na području Međimurja. Zaista bi to trebalo ubuduće promijeniti te se više usmjeriti i na ta istraživanja.

U Centru za posjetitelje Med dvemi vodami interpretira se i međimurska geobaština

Mesarić je istakla još jednu osobitost našeg kraja, a to je rudarska geobaština koja stremi cilju – postati zlatni rudnik međimurskog turizma:

– Ne zaboravimo da je kraj u kojem živimo, posebno Peklenica, posebno značajna po geobaštini. To su peklenička nafta i pripadajući nalazi koji su u svjetskim okvirima značajni kao mjesto gdje je bila prva organizirana eksploatacija nafte 1856. godine. I naš prostor Međimurja također ima zanimljive krajobraze. Izdvajam rudarske krajobraze koji su element rudarske geobaštine. Kad razgovaramo o rijekama Muri i Dravi, svi njihovi reljefni oblici, strme obale, riječni otoci, sprudovi, odnosni svi njihovi mikroreljefni elementi podržavaju našu mikroraznolikost. U budućnosti bi trebalo više naglašavati kako je geobaština nešto što krasi Međimurje unatoč tome što nemamo spilje koje se najčešće povezuju s tim geoelementima. Mi nemamo ni jame, ni velike planine, ali svakako imamo svojih bisera poput rudarske geobaštine.

O biljnim i životinjskim staništima često se govori, a aspekt geobaštine uvijek je nekako u drugom planu, ističe Mesarić

Podsjetimo, prva izložba u Centru za posjetitelje u Križovcu organizirana je na temu Mamut u Međimurju, a te 2008. godine obišlo ju je preko pet tisuća posjetitelja. Izložba je bila postavljena uz pomoć stručnjaka Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba. Dobro je znati kako se na datum 6. listopada, osim Međunarodnog dana georaznolikosti, obilježava se i Međunarodni dan zaštite staništa.