24. kolovoz obilježavamo kao međunarodni dan posvećen rodi, ptici vjesniku proljeća, simbolu plodnosti i vjernosti. Prilika je to da javnost sazna više o ovoj našoj, prema Zakonu o zaštiti prirode, strogo zaštićenoj ptičjoj vrsti i mjerama zaštite koje se na nju odnose. Dok ovo čitate, u tijeku je velika seoba tih ptica prema njihovom zimovalištu na jugu Afrike.
Općenito o bijeloj rodi
Bijela roda (Ciconia ciconia), selica koja u naše krajeve dolazi krajem ožujka i kod nas ostaje narednih pet mjeseci, odabrala je život u naseljima, uz čovjeka, gdje pronalazi sigurnost i obilje hrane na poljoprivrednim površinama i livadama. Monogamna je ptica, a do spolne zrelosti, koju dostiže oko četvrte godine života, boravi na zimovalištu u Africi. Životni vijek joj je oko 20 godina. Parovi sredinom travnja grade (ili samo dograđuju) gnijezda koja su smještena na stupovima električne mreže ili krovovima kuća, a samo u jako rijetkim slučajevima na drveću, nekada primarnom odabiru mjesta za gnijezdo. U gnijezda, koja mogu težiti i do 1000 kg, roda polaže do 6 jaja. Ptići se izlegu nakon 33 dana te u gnijezdu provedu naredna dva mjeseca. Tu im roditelji donose hranu koju pronalaze na vlažnim livadama, pašnjacima i barama, a koja se uglavnom sastoji od vodozemaca, malih sisavaca i ptica, kukaca, zmija i guštera.
Interesantno je da je ovo ptica koja se ne glasa, već zvuk proizvodi klepetanjem, odnosno udaranjem gornjeg dijela kljuna o donji. To najčešće radi kod udvaranja te pozdravljanja partnera pri smjeni na gnijezdu.
U slučaju nedostatka hrane u razdoblju podizanja mladunaca, što je često posljedica nepovoljnih vremenskih prilika, karakteristično za rod Ciconia, pa tako i za našu bijelu rodu, je da nažalost roditelji izbacuju svoje ptiće iz gnijezda. Time osiguravaju preostalim ptićima više hrane, a time i veće šanse za preživljavanje. Potvrda je ovo surovosti prirode ali i snalažljivosti u borbi za opstanak.
Brojnost i rasprostranjenost
Europska gnijezdeća populacija broji oko 200.000 parova bijelih roda (najviše u Poljskoj i Ukrajini), od čega ih je u Republici Hrvatskoj oko 1.200. Bijele rode nastanjuju nizinski dio Hrvatske, a gotovo polovica hrvatske populacije nalazi se u Lonjskom polju. Što se tiče rasporeda gnijezda po Međimurju, uglavnom su smještena u naseljima blizu rijeka, gdje prednjači Kotoriba sa 5 aktivnih gnijezda.
Prstenovanje i njegova svrha
Prilikom prstenovanja, pticama se na noge stavljaju prstenovi koji sadrže jedinstvenu oznaku (kombinacija brojki i slova) koja se unosi u registar. Takva oznaka lako je čitljiva prilikom promatranja ptice dalekozorom. Svi kasniji nalazi takvih prstenovanih ptica daju nam vrijedne znanstvene podatke o biologiji, rasprostranjenosti, migracijama vrste…
Prvo prstenovanje bijelih roda u Hrvatskoj provedeno je daleke 1910. te ih je do 2000. prstenovano više od 25000, od čega je ponovno nađenih njih oko 270.
U Međimurju je obilježavanje roda prstenjem počelo 1988. godine od strane lokalnih prstenovača i zaljubljenika u prirodu, a tek od 2014. godine provodi se prema Nacionalnom programu monitoringa gnijezdeće populacije bijele rode u Hrvatskoj.
Sredinom lipnja ove godine odrađeno je ovogodišnje prstenovanje mladih roda na području Međimurske županije, koje je u suradnji s Međimurskom prirodom – Javnom ustanovom za zaštitu prirode obavio Boris Božić, ovlašteni prstenovač Zavoda za ornitologiju HAZU. Ove godine u Međimurju imamo 30 gnijezda bijelih roda, od kojih je 29 aktivno (12 s mladima i 17 bez njih), sa ukupno 18 ptića. Veliki broj parova bez mladih, kao i mali ukupan broj ptića, najvjerojatnije je posljedica vremenskih neprilika tijekom početka sezone gniježđenja.
Ovogodišnji nalazi u Međimurju
JU Međimurska priroda drugu godinu zaredom bilježi gniježđenje rode prstenovane u našoj županiji. Naime, radi se o rodi prstenovanoj u Kotoribi 2018. godine koja je ove godine, kao i prošle, svila gnijezdo u Vulariji.
U Gardinovcu je primijećena roda prstenovana 2017., također u Kotoribi.
U Ferketincu je pak viđena roda prstenovana 2020. u Murskom Središću, a ista je prošle godine opažena u mađarskom Veszpremu.
Nadalje, u Vratišincu je očitan rodin prsten koji nam govori da je roda prstenovana u Slovačkoj.
Vrijeme je selidbe
Kraj kolovoza vrijeme je kad bijele rode napuštaju Hrvatsku i odlaze na zimovanje u Afriku. Migracijski pravac, kojeg koristi istočnoeuropski (a time i hrvatski) dio populacije prolazi preko Bosporskog kanala, Male Azije, Bliskog istoka, Egipta te niz rijeku Nil sve do Južnoafričke Republike. Udaljenost koju rode pritom prelete iznosi oko 10.000 km!
Uzroci ugroženosti i mjere zaštite
Osim Zakonom o zaštiti prirode, prema kojem je strogo zaštićena vrsta, bijela roda je zaštićena i Bernskom konvencijom (Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa) te Bonnskom konvencijom (Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja). Iako se trenutno populacija bijele rode u Hrvatskoj smatra stabilnom, ona je ugrožena nestankom prirodnih staništa, prenamjenom tradicijskih pašnjaka, isušivanjem i zaraštavanjem vlažnih livada, regulacijom vodotoka, intenzivnom poljoprivredom i uporabom pesticida, zagađenjem voda i okoliša. Također, rodama prijete i druge ugroze, prije svega na njihovom dugom putu u Afriku, a to su elise vjetroelektrana, električni vodovi te krivolov.
Srećom, uništavanje rodinih gnijezda u Hrvatskoj je smanjeno zbog aktivnih mjera zaštite (vlasnici objekata na kojima se nalaze gnijezda stimuliraju se novčanim sredstvima), a HEP se obvezao sva gnijezda izgrađena na električnim stupovima podići na čvrsta i sigurna postolja.
Imamo i crnu rodu!
Za razliku od bijele rode koja voli otvorena staništa, blizinu naselja i ne boji se ljudi, crna roda (Ciconia nigra) je, kako joj i ime govori, njezina suprotnost. Plaha je i skrovita, a zadržava se uz rijeke i gnijezdi na drveću u starim poplavnim šumama. Rijetka je vrsta i jako ju je teško primijetiti.
Djelatnici Međimurske prirode prilikom obavljanja terenskih aktivnosti redovito bilježe opažanja ove strogo zaštićene vrste.
I jedna zanimljivost za kraj…
Ovog je ljeta zabilježeno u svjetskim razmjerima prvo poznato gniježđenje miješanog para roda! Naime, u njemačkoj pokrajini Donjoj Saskoj na svijet su došla dva hibrida, mladunci čiji roditelji pripadaju dvjema različitim vrstama. Crna roda i bijeli rodan odlučili su osnovati obitelj, ali već pri izgradnji gnijezda, koje je par odlučio sviti na platformi namijenjenoj bijelim rodama, supružnici su naišli na prve probleme: dok je crna roda donosila mahovinu i njome oblagala unutrašnjost gnijezda, bijela ju je izbacivala i umjesto nje stavljala travu. Nakon uspješne inkubacije jaja, izlegla su se dva ptića, koji su izgledom potpuno različiti. Jedan više bojom nalikuje mami, odnosno tamniji je, ali sa svijetlijom glavom i vratom, dok je drugi sličniji tati, no cijela su mu leđa i krila crno-bijelo prošarana. Roditelji se nisu slagali ni pri izboru hrane za svoje mališane, pa im je tako otac donosio pretežno miševe i kukce a majka ribu. Ptići su prije polijetanja obilježeni prstenjem, te se očekuje da će, zahvaljujući svojoj jedinstvenoj obojenosti, privlačiti pozornost na sebe gdje god da se pojave.
piše: Antonio Krušelj, čuvar prirode
