Invazivne strane vrste (ISV) često se spominju, ponajviše u zadnje vrijeme, u novinama, portalima, ali i svakodnevnom razgovoru. Utječu na naše zdravlje, gospodarstvo, ali najviše na bioraznolikost područja u kojem živimo. Navedene vrste reguliraju se brojnim uredbama, zakonima i pravilnicima, a nedavno je donesen i najnoviji pravilnik – Pravilnik o crnoj i bijeloj listi stranih vrsta (NN 13/2024). Njime se utvrđuje crna lista, bijela lista, kriteriji za uvrštavanje strane vrste na ove popise, provođenje revizije i ažuriranja popisa.
Je li strana vrsta ujedno i invazivna? Koja je razlika između strane i invazivne strane vrste? Strana vrsta je svaka vrsta koja ne nastanjuje prirodno određeni ekosustav, nego je u njega dospjela namjernim ili nenamjernim posredovanjem čovjeka ili spontanim širenjem. Ukoliko strana vrsta negativno utječe na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, zdravlje ljudi ili uzrokuje ekonomsku štetu na području u koje je unesena, tada tu stranu vrstu smatramo invazivnom stranom vrstom.
U kojem su odnosu Unijin popis, crna lista i bijela lista?
S obzirom da su invazivne strane vrste globalan problem i ne poznaju granice država, na razini Europske unije donesen je popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji, tzv. Unijin popis. Na popisu se nalazi trenutno 88 vrsta, od kojih je njih 28 zabilježeno u Republici Hrvatskoj. U Međimurju je do sad zabilježeno 13 vrsta, a to su: barska nutrija (Myocastor coypus), bezribica (Pseudorasbora parva), bizamski štakor (Ondatra zibethicus), crni somić (Ameiurus melas), crvenouha/žutouha kornjača (Trachemys scripta), egipatska guska (Alopochen aegyptiacus), Mantegacijeva šapika (Heracleum mantegazzianum), prava svilenica (Asclepias syriaca), signalni rak (Pacifastacus leniusculus), sunčanica (Lepomis gibbosus), vodena salata (Pistia stratiotes), žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera) i žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima).
Crna lista je popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Republici Hrvatskoj. Navedene vrste mogu uspostaviti održivu populaciju i rasprostraniti se u okolišu u trenutačnim uvjetima, ali i u predvidivim uvjetima klimatskih promjena. Tada bi imale značajan štetan učinak na bioraznolikost i usluge ekosustava jer invazivne strane vrste često nemaju prirodnog neprijatelja, brže i češće se razmnožavaju ili stvaraju veći broj potomaka. Mogu prenositi bolesti na koje su same otporne, agresivnije i time u prednosti u borbi za hranu i stanište. Tako mogu utjecati i na gospodarstvo, a pojedine vrste i na zdravlje ljudi. Vrste s crne liste ne smiju se unositi na područje Republike Hrvatske (osim u slučajevima provoza pod carinskim nadzorom), stavljati na tržište, razmjenjivati, držati (uključujući i držanje u kontroliranim uvjetima), uzgajati i/ili razmnožavati (uključujući uzgajanje u kontroliranim uvjetima) ili uvoditi u prirodu. Na listi se trenutno nalazi deset vrsta. Na listu se ne uvrštavaju strane vrste koje se nalaze na Unijinom popisu.
Bijela lista je popis stranih vrsta koje ne predstavljaju ekološki rizik u Republici Hrvatskoj. Vrste s bijele liste se mogu stavljati na tržište i/ili uzgajati u kontroliranim uvjetima bez ishođenja dopuštenja Ministarstva.
Vrste s crne liste i Unijinog popisa ne smiju se unositi na područje Republike Hrvatske (osim u slučajevima provoza pod carinskim nadzorom), koristiti ili uvoditi u prirodu!
PRIJAVA ISV
I ti možeš pomoći u kontroli širenja stranih invazivnih vrsta! Ukoliko u prirodi uočiš invazivnu stranu vrstu, možeš ju prijaviti putem aplikacije ili web obrasca za dojavu nalaza na službenoj web stranici INVAZIVNE STRANE VRSTE.
