Visibaba, šafran, ljubičica, jaglac, jetrenka, plućnjak, šumarica, kukurijek, pasji zub, mišje uho, drijemovac, višecvjetni sunovrat, dvolisni procijepak, kockavica, žabnjak i druge; dug je popis proljetnica.
Proljetnica je zajednički naziv za sve biljke koje cvatu prve nakon zime i svojom pojavom najavljuju novu vegetacijsku sezonu, buđenje prirode, a svojom ljepotom najavljuju raskoš koja će se dogoditi u prirodi u narednim mjesecima. Iako proljeće kalendarski počinje tek u ožujku, prve proljetnice mogu se naći i ranije. Mnoge izlaze iz zemlje već nakon prvih toplijih dana u godini, čak i dok se još topi snijeg.
Proljetnice imaju iznimno važnu ulogu u ekosustavima. Naime, u rano proljeće dok druge biljke još ne cvjetaju, proljetnice predstavljaju važan izvor nektara i peluda kukcima, koji ih radi toga posjećuju i tako oprašuju. Osim toga, sjemenke mnogih proljetnica na sebi imaju strukture bogate lipidima i proteinima koje služe za privlačenje mrav, ali su ujedno i bogate energijom pa mravi rado takve sjemenke odnose u svoje mravinjake i hrane ličinke time ujedno pomažu i biljci pri rasprostranjivanju.
Proljetnice ne predstavljaju samo lijepo cvijeće, one su jedinstvene biljke vrijedne svake pažnje i proučavanja. Osim toga, one su utkane u naše običaje i kulturu, možda čak i više od drugih biljaka. Svoju su upotrebu pronašle u mnogim čovjekovim djelatnostima, pa se tako koriste u medicinske svrhe, u kulinarstvu, proizvodnji parfema, cvjećarstvu, hortikulturi…
Neke od proljetnica su ugrožene, a neke su i strogo zaštićene. Glavne prijetnje proljetnicama su pretjerano branje te uništavanje staništa (širenje građevinskih područja, pretvaranje livada u obradive površine, krčenje šuma, odvodnjavanje i melioracija područja …).
Branjem nadzemnih dijelova proljetnica za osobne potrebe (u malim količinama) one se posebno ne ugrožavaju, ali se time degradira estetska vrijednost prirode, a brojnim posjetiteljima prirode onemogućuje uživanje u njima. Za razliku od toga, sakupljanjem cijelih biljaka (zajedno s njihovim podzemnim organima) one se trajno uklanjaju sa staništa čime se znatno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija. Zbog toga se prije svakog branja proljetnica ili kupovina njihovih buketića zapitajte da li zaista ove vjesnike proljeća želite držati samo nekoliko dana u vazi, umjesto da uživate u njima u prirodi kroz godine.
Brojnost i stanje nekih proljetnica prati se u cijeloj Europskoj uniji. Prema Direktivi o staništima, tzv. osnovi EU zakonodavstva u zaštiti prirode uz Direktivu o pticama, visibaba i velika sasa prepoznate su kao vrste čije područje pojavljivanja, brojnost, stanište te izgledi za opstanak u budućnosti moraju kontinuirano pratiti te o njemu izvještavati sve države članice EU. Vaše će dojave Republici Hrvatskoj pomoći u ispunjavanju ovog zadatka. Akcija traje do 1. svibnja 2024. godine.
Akcija “Jeste li ih vidjeli?” – proljetnice!
Putem akcije „Jeste li ih vidjeli?“, Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, poziva javnost na dojavu lokacija na kojima nalaze proljetnice. Svoju dojavu dostavite putem WEB OBRASCA: Jeste li ih vidjeli – proljetnice(kojem možete pristupiti i skeniranjem QR kod-a).
Poveznicu na obrazac možete lako spremiti i na zaslone svojih mobilnih uređaja (na Android uređajima nakon što otvorite Obrazac, u opcijama web stranice odaberite “Dodaj na početni zaslon”; na iOS uređajima – nakon što otvorite Obrazac, dodirnite ikonu Dijeli na donjoj navigacijskoj traci te odaberite “Dodaj na početni zaslon”) kako bi vam uvijek bila nadohvat ruke.
(Autor fotografija: Monika Cindrić, Izvor teksta: MINGOR, JU Zagorje Zeleno )
