Iskustvo doživljaja engleskih vrtova riječju i slikom opisali su na premijernom predavanju Iz Malog gradskog u vrtove Kenta, supružnici Tija i Davorin Mance iz Čakovca. Dvorana Kukuvija tog je 18. ožujka vrvjela koloritom sjajnih fotografija i živopisnom riječju. Publika kao da je moga upiti miris cvjetova i zemlje engleskih vrtova. Tko je propustio druženje organizirano u Centru Med dvemi vodami unutar projekta Bee(A)ware u domaćinstvu Međimurske priroda – Javne ustanove za zaštitu prirode, izvrsne predavače može uskoro posjetiti u Čakovcu i razgledati njihovo cvatuće urbano i zeleno carstvo. Pozivaju u subotu 23. svibnja na tradicionalo druženje i 9. Dan otvorenih vrata malog gradskog vrta. Uvertira na događaj je razgovor s Tijom i Davorinom vođen u Dvorani Kukuvija.
* Kako je nastala ideja o danima otvorenih vrata vašeg vrta?
Tija: – Ideja nije izravno vezana uz Dane grada Čakovca, već uz proljeće i jednu lijepu tradiciju iz Engleske. Tamo su dani otvorenih vrtova uobičajeni, a tu mi je ideju prenijela prijateljica iz Engleske. Skupila sam hrabrost i odlučila otvoriti vrata svog vrta posjetiteljima. Poklopilo se i s Danima grada Čakova, pa je ta praksa s vremenom postala tradicija.
Uspomena na baku
* Vaš mali gradski vrt mnogi prate već godinama. Posjetitelje na danima otvorenih vrata uvijek nešto iznova iznenadi. Kako je zapravo sve počelo?
Tija: – Sve je krenulo još 2005. godine, kad smo se doselili u kuću. Počeli smo sramežljivo uređivati vrt. Prva gredica bila je posvećena uspomeni na moju baku. Posadila sam ljetnice koje je i ona sadila. Nakon toga sam počela istraživati i na internetu naišla na brojne korisne informacije. Posebno me inspirirala poznata hortikulturistica Anđelka Vidmar, čija me ljubav prema trajnicama potpuno osvojila. Tako sam ušla u svijet trajnica i otkrila biljke poput kukurijeka, koji cvate vrlo rano. Tada sam shvatila da vrt može biti osmišljen tako da uvijek nešto cvate kroz cijelu godinu. Od jedne gredice vrt se postupno širio, sve dok danas praktički nije postao jedna velika cjelina, velika gredica.
* Koje su to biljke iz vrtova naših baka i djedova koje su bile inspiracija u povojima uređenja vrta?
Tija: – Jednostavne, tradicionalne vrste. Salvije, lepi dečki i lepe kate i slične biljke koje su bile uvijek u bakinom vrtu. Upravo su one ostale u mom sjećanju i bile temelj za moj početak.
Čarobni vrtovi Kenta i Sussexa
* Prošle, 2025. godine posjetili ste vrtove u Engleskoj. Kakav je bio prvi dojam?
Tija: – Moja domaćica Zana Stowell zaista se potrudila da doživimo „wow efekt“ u Engleskoj. Posjetili smo poznate vrtove poput Sissinghursta i Great Dixtera, i to u ranim jutarnjim satima prije dolaska većeg broja turista. Doživljaj je nevjerojatan. Gledajući vrtove na televiziji imate osjećaj da je sve pomalo prenaglašeno, ali kad dođete tamo i vidite biljke koje vas doslovno okružuju, shvatite da je stvarnost još impresivnija.Vrtovi i okućnice u Kentu i Sussexu su zaista fascinantni.
* Kako je došlo do tog putovanja i poznanstva s domaćicom?
Tija: – Upoznale smo se preko interneta, na jednom cvjetnom forumu. Pratila sam njezine objave i fotografije te shvatila da živi u Engleskoj, iako je porijeklom iz Zagreba. Planirale smo posjet još prije pandemije, ali se tada sve odgodilo. Prošle godine ponovno smo se organizirali i krenuli na put avionom, pa vlakom, a dalje smo sve prepustili njoj.Tih sedam dana bilo je ispunjeno od jutra do večeri. Predavanje je obuhvaćen samo mali dio svega što smo vidjeli.
* Jeste li po povratku primijenili neke ideje iz Engleske u svom vrtu?
Tija: – Nabavila sam mobilni komposter i počela proizvoditi vlastiti kompost. Također sam uvela malč jer sam shvatila da je tlo u mom vrtu siromašno i treba ga obogatiti. U gradskim uvjetima to nije uvijek jednostavno jer je kvalitetna zemlja teško dostupna ili skupa.
Savjeti za početnike
* Što savjetujete početnicima koji žele započeti svoj vrt?
Tija: – Prije svega treba znati kako vrtlarstvo nije jeftin hobi. Drugo, preporučila bih trajnice jer su dugoročno zahvalnije i zahtijevaju manje održavanja od ljetnica. Važno je imati viziju i ne pokušavati kopirati vrtove s društvenih mreža. Oni često izgledaju savršeno, ali nisu nužno realni za naše uvjete. Najbolje je razviti vlastiti stil i prilagoditi vrt prostoru i mogućnostima.
* Dobrodošla je i pomoć obitelji, zar ne? Koliko vam obitelj pomaže u održavanju vrta?
Tija: – Bez njihove pomoći vrt ne bi bio ono što jest. Suprug Davorin je glavna fizička snaga, ali i svojevrsni umjetnički direktor. Često daje prijedloge o rasporedu i izgledu vrta.
Spomenuti Tijin suprug, Davorin, majstor od vrtnih alata, vrsni je fotograf. Tija s ponosom na društvenim mrežama objavljuje njegove fotografske uratke nastale u Malom gradskom vrtu. Stoga je nekoliko pitanja o vrtlarenju upućeno i njemu.
* Koliko fotografija utječe na način na koji doživljavate i oblikujete vrt?
Davorin: – Priznajem da sam pomalo sebičan. Često razmišljam kako će određeni dio vrta izgledati na fotografiji. Bitna mi je kompozicija, pozadina, raspored biljaka. U Engleskoj je sve već postavljeno, ali fotografiranje takvih vrtova je izazov. Možete ih dokumentirati, ali i interpretirati na svoj način. Pokušavao sam oboje. Posebno me fascinira kada se vidi da je vrt pažljivo osmišljen u smislu boja, odnosa veličina i strukture.
Zov engleskih vrtova
* Jesu li vas neke biljke posebno oduševile tijekom posjeta Engleskoj?
Davorin: – Na primjer, uresnica ili kozmos. Jednostavna biljka, ali kad je vidite u velikim skupinama u svim bojama djeluje fantastično. Također me oduševio šćir s onim njegovim elegantnim, visećim resama.
Tija: – Mene su pak iznenadili visoke kadifice. Kod nas su uglavnom niske vrste, a tamo narastu i do 60–70 cm i izgledaju vrlo efektno.
Tija i Davorin tek su “zagrebli” Englesku i njihove vrtove. Ističu, kako tamo ima još mnogo toga za vidjeti i doživjeti, mnogo priča o vrtovima koje čekaju neko njihovo novo putovanje.
tekst i foto: Roberta Radović
Predavanje je sufinancirano iz projekta „Multidisciplinarno jačanje kapaciteta i razvoj novih rješenja u svrhu očuvanja, zaštite, i povećanja brojnosti ugroženih zajednica divljih oprašivača i medonosne pčele unutar ekosustava“, akronima BEE(A)WARE, sredstvima EFRR-a putem Interreg programa Slovenija – Hrvatska 2021-2027.
