Projekt „Zlikovci u prirodi“ usmjeren je na kontrolu populacija invazivnih stranih vrsta, ili jednostavnije rečeno, na njihovo uklanjanje. Započeo je u rujnu 2023. godine, a trajat će do kraja rujna 2027. godine. Fokus je na četiri vrste, od kojih je jedna životinjska i tri biljne. Djelatnici Međimurske prirode u ožujku su postavili sunčališta za invazivne crvenouhe/žutouhe kornjače, a s uklanjanjem biljnih vrsta (žljezdastog nedirka, prave svilenice i Mantegacijeve šapike) započeli su u svibnju.
Papiga biljka i himalajski balzam raširene su u Međimurju
Papiga biljka iliti cvijet papiga narodni je naziv biljne vrste koja je nekad krasila mnoge okućnice. Osim zanimljivim ružičastim cvijetom, biljka je plijenila pozornost svojim plodom koji oblikom podsjeća na papigu. Riječ je o ciganskom perju, odnosno pravoj svilenici (Asclepias syriaca L.). Porijeklom je iz Sjeverne Amerike, no donesena je na ostale kontinente radi poljoprivrede i hortikulture. Jednom unesena na novo područje predstavlja izazov radi vrlo lakog širenja. Biljka se razmnožava sjemenkama koje se nalaze u plodu, ali i rizomima u zemlji iz kojih, nakon uklanjanja, izrastu nove biljke.
Žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera Royle), još poznat pod nazivom himalajski balzam, biljna je strana invazivna vrsta. Porijeklom je, kao što i ime kaže, iz područja Himalaje. U ostatak svijeta raširena je radi hortikulture i botanike, a na novim područjima vrlo se lako širi. Cvjetovi izgledom podsjećaju na kacigu, a plod joj je tobolac koji lako puca te raspršuje sjemenke i nekoliko metara u daljinu. Obratimo li pozornost na njena staništa, primijetit ćemo da voli sjenovita i vlažna područja, a uspješno se širi i vodotocima.
Uklanjanje je provedeno na šest lokacija u Međimurju
Žljezdasti nedirak raširen je diljem Međimurja, a najviše ga ima u Gornjem Međimurju te uz rijeku Muru. Prava svilenica još uvijek se nalazi na brojnim dvorištima iz kojih se lako širi, a u prirodi ju primjećujemo na ruderalnim staništima (uz prometnice, nasipe, mjesta pod većim utjecajem čovjeka). Uklanjanje navedenih biljaka provelo se na šest prioritetnih lokacija tijekom mjeseca lipnja, a najčešće su to zapuštene poljoprivredne površine u neposrednoj blizini ili unutar zaštićenog područja gdje ugrožavaju zavičajnu bioraznolikost. Za uklanjanje biljaka korištena je mehanička metoda, košnja i čupanje biljaka, ovisno o gustoći i površini rasta biljke. Drugo uklanjanje žljezdastog nedirka provest će se od sredine kolovoza do sredine rujna, dok se prava svilenica uklanja redovito svakih nekoliko tjedana zbog rasta novih biljaka iz postojećeg rizoma.
Mantegacijeva šapika također izaziva zabrinutost
Mantegacijeva šapika (Heracleum mantegazzianum Somm. et Lev.) do sad je zabilježena na dvije lokacije u Međimurju te se one redovito prate kako bi se spriječilo daljnje širenje te naposljetku u potpunosti uklonila biljka. Dosadašnjih godina biljka se uklanjala mehaničkom metodom, uklanjajući pritom sve dijelove biljke, dok je ove godine na jednoj od lokacija korištena drugačija metoda. Dio površine na kojoj je biljka rasla prekrivena je ceradom kroz ljetni period kako bi se spriječio njen rast. Terenskim obilaskom potvrđena je uspješnost metode, no finalne rezultate bilježit ćemo prilikom uklanjanja cerade krajem kolovoza.
Navedene invazivne vrste nalaze se na Unijinom popisu
Sve četiri navedene vrste nalaze se na Unijinom popisu jer izazivaju zabrinutost i predstavljaju izazov u kontroli širenja na području Europske unije. Na popisu se nalazi 88 vrsta, od kojih je njih 28 zabilježeno u Hrvatskoj.
Ako primijetite strane i invazivne strane vrste u prirodi, savjetujemo da ih prijavite putem aplikacije Invazivne vrste u Hrvatskoj ili putem portala INVAZIVNE STRANE VRSTE. Nakon verifikacije, vaš će se nalaz prikazati na karti portala, a time ćete pridonijeti ranom otkrivanju i uspješnijoj kontroli širenja invazivnih stranih vrsta.
Projekt “Zlikovci u prirodi” financiran je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kroz Javni poziv za neposredno financiranje projekata “Kontrola populacija prioritetnih invazivnih stranih vrsta” (JP ZO 6/2023).
