Glavni lik velikih plakata

Koja Vam je prva asocijacija na slogan zlikovci u prirodi? Vozeći se ovog ljeta po prometnicama Međimurja ili slušajući jingl na radio postaji HRČAK, mogli ste zaključiti koji “zlikovac” je bio u fokusu medijske kampanje Međimurske prirode u 2024. godini. Glavni lik bila je crvenouha kornjača (kornjača Trachemys scripta).

Medijska kampanja kao alat za edukaciju lokalne zajednice

„Zlikovci u prirodi“ je i naziv projekta kojem je cilj smanjiti populacije određenih invazivnih stranih vrsta. To su vrste koje prirodno ne obitavaju na našem području, već su u njega unesene slučajno ili namjerno, a zbog svojih invazivnih karakteristika (brzo i lako se šire, dominantnije su nad našim autohtonim vrstama pa se lakše izbore za stanište i hranu, prenose bolesti) štete bioraznolikosti, gospodarstvu, a mogu utjecati i na zdravlje ljudi. Kroz trajanje projekta (1. rujna 2023.-30. rujna 2027.), ali i nakon njega, fokus nam je očuvati važne lokalitete i staništa od invazivnih vrsta žljezdasti nedirak, prava svilenica, Mantegacijeva šapika i crvenouha kornjača.

Kako smo se „riješili“ našeg zlikovca?

Crvenouha kornjača za naše je područje invazivna vrsta, a prirodno obitava u vodenim površinama Sjeverne Amerike. Kod nas se prodavala kao kućni ljubimac u trgovinama za životinje, a puštena iz akvarija, prilagodila se životu u prirodi gdje se danas uspješno razmnožava. Kako bismo ju uklonili iz prirode i time ponajprije osigurali mjesto za dom našoj autohtonoj barskoj kornjači, postavili smo zamke za izlov – sunčališta za kornjače.

Sunčalište za kornjače postavljeno na jednoj od lokacija u Murskom Središću

Slatkovodne kornjače nemaju stalnu tjelesnu temperaturu. Stoga im je sunčanje neophodno kako bi održale tjelesnu temperaturu i metabolizam. Zato ih najčešće već početkom proljeća pa do sredine jeseni možemo uočiti kako vrijeme provode sunčajući se na srušenim stablima i granama na vodenim površinama. Iz tog je razloga osmišljen izlov invazivne vrste s umjetnim sunčalištima. Iako zvuči i izgleda kao vodeni zabavni park, zapravo je to način izlova pasivnom i neinvazivnom metodom gdje se kornjače ne mogu ozlijediti.

Crvenouhe kornjače vole provoditi vrijeme sunčajući se na prirodnim sunčalištima

Kornjače smo ove godine uklanjali na 8 lokacija u Međimurju (dvije u Murskom Središću i po jedna u Mačkovcu, Šenkovcu, Gornjem Hrašćanu, Pušćinama, Maloj Subotici i Draškovcu). Ukupno smo ulovili 15 jedinki crvenouhe kornjače na navedenim lokacijama, a 9 jedinki donirano je od pojedinaca koji su prepoznali da u domu imaju invazivnu kornjaču za koju se više nisu htjeli brinuti ili ribiča koji su upecali ili pronašli kornjaču na ribnjaku.

Karta Međimurske županije s prioritetnim lokacijama izlova invazivnih kornjača

No invazivne kornjače ipak čeka sretan završetak. Svaku ulovljenu na sunčalištu, slučajno pronađenu ili doniranu vozimo u Noskovce u Centar za prihvat crvenouhih kornjača koji se nalazi u sklopu Posjetiteljskog centra Dravska priča. Tamo pod brižnim okom kolega iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije kornjače žive sretno do kraja svog života.

Invazivne kornjače ulovljene na području Međimurja dalje sretno žive u Centru za prihvat crvenouhih kornjača u Noskovcima

Ukoliko i Vi primijetite invazivnu crvenouhu kornjaču u prirodi, svakako ju prijavite preko mrežne stranice Invazivne strane vrste, putem mobilne aplikacije Invazivne vrste u Hrvatskoj ili direktno Međimurskoj prirodi putem obrasca ili na mobitel 095 307 1107 (Ivana Horvat, stručna suradnica za opće poslove zaštite prirode).

Kako prepoznati invazivnu kornjaču

Projekt “Zlikovci u prirodi” financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 100% iznosu kroz Javni poziv za neposredno financiranje projekata „Kontrola populacija prioritetnih invazivnih stranih vrsta“ (JP ZO 6/2023).