VOLONTERSKA AKCIJA: Opazi! Proljetni drijemovac. Zvončić!

Dok prognoze vremena ovih dana najavljuju novi pad temperatura, prvi vjesnici proljeća već su neko vrijeme oko nas. Pozivamo vas da i ove godine sudjelujete u akciji. Nakon vrlo uspješne prošlogodišnje akcije Bioblitz „Vidi! Visibaba!“ u kojoj smo prikupili čak 400 vaših dojava o nalazu visibabe, pozivamo vas da i ove godine sudjelujete u sličnoj akciji.

Ovaj puta tražit ćemo svima dobro poznatu proljetnicu – zvončić ili proljetni drijemovac! Zato smo ovogodišnju akciju nazvali „Opazi! Proljetni drijemovac. Zvončić!“

Spomenuta akcija Međimurske prirode dio je velike akcije “Jeste li ih vidjeli? – proljetnice” koju provodi Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije na razini cijele Hrvatske.

Način prikupljanja podataka jednak je kao i prošle godine, putem aplikacije iNaturalist.

U tu svrhu izrađen je projekt “Jeste li ih vidjeli? – proljetnice” u aplikaciji iNaturalist. Za početak trebate instalirati iNaturalist na mobilni telefon i registrirati se, a već sljedeći korak je fotografirati i zabilježiti svoju prvu proljetnicu kroz aplikaciju. Ukoliko želite pratiti novosti vezane za projekt “Jeste li ih vidjeli? – proljetnice” možete postati član projekta, međutim taj korak nije nužan da bi vaša proljetnica bila zabilježena u sustavu. Jednom instaliranu aplikaciju možete, osim za proljetnice, koristiti za prijavu i pregled opažanja ostalih vrsta, a ona vam može pomoći i u determinaciji nepoznatih vrsta.

Opažanja proljetnica prijavljena kroz iNaturalist postat će dio nove nacionalne baze podataka o bioraznolikosti, BioAtlasa.

Za one koji nisu upoznati s načinom korištenja aplikacije iNaturalist, evo kratkih uputa:

*** Napomene:

kod REGISTRACIJE preporučujemo korištenje punog imena i prezimena radi lakšeg praćenja autora unosa opažanja
kod fotografiranja poželjno je imati uključenu uslugu „Lokacija/Položaj“, kako bi se podaci o vremenu i mjestu opažanja automatski prenijeli u aplikaciju

Video upute za prošlogodišnju akciju „Vidi! Visibaba!“ možete pogledati OVDJE.

U nastavku saznajte više o proljetnom drijemovcu.

Izgled

Proljetni drijemovac (Leucojum vernum) pripada porodici sunovrata (Amaryllidaceae). Trajna je i zeljasta biljka visine 10-35 cm, a iz lukovice se razviju 3-4 duguljasta mesnata lista s paralelnim žilama. Viseći cvjetovi imaju 6 jednakih bijelih latica, a iako nas oblikom ocvijeća može podsjećati na đurđicu (Convallaria majalis L.) proljetni drijemovac je srodniji visibabi (Galanthus nivalis L.), tj. pripadaju istoj porodici. Za razliku od cvjetova đurđice, na vrškovima ocvijeća nalaze se jasno izražene žutozelene pjege. U samom cvijetu krije se 6 prašnika i 1 bijeli tučak s podraslom plodnicom. Plod je tobolac s mnogo sjemenki. Proljetni drijemovac je, uz mnoge druge proljetnice, otrovan. Sadrži čak tri citotoksična alkaloida što znači da ti otrovi uništavaju stanice.

Odakle drijemovcu tj. zvončiću ime?

Latinsko ime roda Leucojum dolazi od starogrčkih riječi leukòs = bijeli i ion = ljubičica, što bi u doslovnom prijevodu bila „bijela ljubičica“. Ime vrste vernum znači proljetni. Iako je u hrvatskom jeziku službeni naziv proljetni drijemovac (možda zbog svojih pognutih cvjetova izgleda kao da drijema), ipak simbolizira početak buđenja prirode. U Međimurju je poznat pod popularnim nazivom zvončić. Zanimljivo je da ga zvončićem nazivaju i Talijani – Campanellino. Na engleskom je poznat kao spring snowflake, tj. proljetna snježna pahuljica.

Cvatnja

Javlja se s prvim toplim sunčevim zrakama krajem veljače i početkom ožujka, ovisno o meteorološkim prilikama. Pripada ranim proljetnicama te cvate u isto vrijeme s visibabama, ponekad čak i krajem siječnja.

Gdje raste?

Raste na vlažnim mjestima u sjenovitim šumama i šikarama do 1300 m nadmorske visine, često uz poplavna područja. U Općini Selnica moguće ga je pronaći uz potok Bukovec. Ukoliko se na neki način promijeni vodni režim potoka, velika je vjerojatnost da će proljetni drijemovac nestati s ovog staništa. Ako je količina vode prevelika lukovica će zatruliti u tlu, a bez dovoljnog dotoka vode dolazi do isušivanja te iduće godine neće doći do cvatnje bijelih zvončića.

Zašto je proljetni drijemovac važan?

Osim što su proljetnice iznimno estetski primamljive, njihova vrijednost ne leži samo u ljepoti. Opojan miris i prekrasne jarke boje koje mnoge neodoljivo zovu na branje služe zapravo privlačenju mnogobrojnih kukaca, a posebno pčela koje su se tek nedavno probudile nakon zime. Kako u to vrijeme još nema drugih izvora hrane za kukce, proljetnice su prvi izvor nektara i peluda te u tome leži prava vrijednost proljetnica. Proljetni drijemovac često raste u velikoj gustoći i zabijeli veliki dio staništa te je zbog svoje brojnosti izrazito medonosna biljka.

Suradnja s mravima

Život proljetnog drijemovca krasi još jedna zanimljivost. Njegove sjemenke sadrže elaiosome koji su bogati lipidima i proteinima te su vrlo privlačne mravima. Mravi ih često odnesu u mravinjak s namjerom da nahrane svoje ličinke. Mravi time pomažu rasprostranjenju samog proljetnog drijemovca koji proklije iz sjemenke. Ovakav odnos uzajamne suradnje gdje dvije različite vrste imaju koristi jedna od druge naziva se mutualizam.

Zašto ne brati proljetnice?

Ljudi beru proljetnice kako bi unijeli dašak prvih zraka sunca u svoje domove. Kako bi zvončići i ostale proljetnice i narednih godina krasili naše šume i livade, apeliramo na ljude da ih što manje beru. Samoj biljci ne šteti toliko branje nadzemnih dijelova, jer se iduće godine ona obnovi iz svoje lukovice koja je ukopana u zemlju. Međutim, te biljke predstavljaju jedan od rijetkih izvora hrane mnogim kukcima u ovom razdoblju burnog početka buđenja proljeća. Presađivanjem same biljke postoji velika vjerojatnost da u vrtu biljka neće imati povoljne uvjete za rast (nedostatak ili prevelika količina vode, svjetla, minerala i sl.) te time direktno pridonosimo ugroženosti ovih vrlo važnih i sve rjeđih vrsta. Ljude često zavara mnogobrojnost pojedinih proljetnica na jednom mjestu te steknu dojam da ih ima u izobilju. Proljetnice su sve rjeđe prvenstveno zbog gubitka staništa, isušivanja tla, invazivnih vrsta te ih nikako ne bismo trebali ugrožavati branjem ili presađivanjem. Pogledaj i prigodan VIDEO.

Zašto se prikupljaju podaci o zvončiću i drugim proljetnicama?

Trenutni podaci o rasprostranjenosti zvončića na razini Međimurske županije su nedostatni (vidi kartu), unatoč tome što je ova vrsta lako prepoznatljiva i gotovo ju je nemoguće zamijeniti s nekom drugom. Poznato nam je da je njihova rasprostranjenost puno veća te nam je cilj prikupiti što više podataka o rasprostranjenju vrste i stanju populacije.