Porodica vrana (lat. Corvidae) opisuju se kao generalisti iznimne inteligencije koji savršeno „uljeću“ u specifičnu urbanu nišu. Visoka inteligencija rezultat je posebne građe mozga, dugog životnog vijeka i društvenog ponašanja. Dvije najčešće vrste koje susrećemo u gradovima su siva vrana (Corvus cornix) i gačac (Corvus frugilegus).
Siva vrana je izrazito teritorijalna vrsta, posebice u vrijeme gniježđenja i podizanja mladih. Odlika toga je da gradi pojedinačna gnijezda. Hrani se otpadcima iz kućanstva, biljnim i životinjskim materijalom na otvorenim površinama te je predator na gnijezdima drugih ptica. U gradovima za sada nema puno neprijatelja. Gačac je za razliku od sive vrane, kolonijalna vrsta koja gnijezdi u skupinama koja u gradu pronalazi „stabilna“ mjesta za gniježđenje. Hrani se biljnim i životinjskim materijalom na otvorenim površinama, uglavnom van grada. Ptica je koja je u gradovima pronašla zaštitu od aktivnog progona.
Mnogo je problema u gradovima koji se pojavljuju, a najčešći su raznošenje smeća, agresivno ponašanje, stvaranje izmeta i raznošenje materijal za gnijezdo te buka. Navedeni problemi nisu istovjetni objema vrstama:
| siva vrana | gačac |
| raznošenje smeća agresivno ponašanje | izmet i materijal za gnijezdo buka |
Raznošenje smeća jedini je od navedenih problema na koji se može utjecati promjenom gospodarenja otpada te sviješću građana o odlaganju smeća. Ostala tri problema koji se javljaju posljedica su ekologije i društvenog ponašanja ptica na koji se ne može utjecati. Najbitniji faktor poticanja vrana na život u gradovima su dostupnost hrane koju pronalaze u kontejnerima i koševima za smeće te izvrsna prilagodba vrana na promjene u prehrani.
| Kako bi se riješio ovaj problem u urbanim područjima komunalne službe i službe za održavanje zelenih površina trebale bi poduzeti sljedeće korake: smanjiti broj koševa te postavljati zatvorene koševe, redovitije odvoziti otpad i prazniti koševe za smeće te sanirati otvorena odlagališta otpada koje predstavljaju najveća hranilišta za sivu vranu. No, nije sve na službama već i u tome da se promjeni ponašanje građana o odlaganju vrećica za smeće s biootpadom iz kućanstva uz kontejnere, ostavljanju ostataka hrane u otvorenim koševima za smeće ili hranjene ptica pekarskim proizvodima. |
Važno je napomenuti kako su vrane upravo u urbanim sredinama pronašle svoje sigurno stanište. Prije svega, u gradskim staništima nije moguće provoditi lov na ove vrste, a potencijalni prirodni predatori vrana ondje obitavaju u malim brojevima ili u iste samo povremeno zalaze. Nadalje, tradicionalan način na koji se uspostavljaju i održavaju zelene površine u urbanim dijelovima gradova često pogoduju vranama. To uključuje sadnju stabala na većem razmaku, dok je grmlje pozicionirano na manje, donekle zanemarive površine. Kada tome dodamo i prekomjernu košnju travnjačkih površina, rezultat je da većina gradskih zelenih površina postaje dostupna i pogodna za hranjenje vrana, što gradske sredine čini optimalnim staništima za njihovo gniježđenje.
