Matulov grunt u Frkanovcu bio je idealna lokacija održavanja završnog sastanka Regionalne zaštitarske grupe u sklopu projekta Multidisciplinarno jačanje kapaciteta i razvoj novih rješenja u svrhu očuvanja, zaštite, i povećanja brojnosti ugroženih zajednica divljih oprašivača i medonosne pčele unutar ekosustava – BEE(A)WARE. Sastanak je održan u četvrtak 9. srpnja 2026. godine, a početno izlaganje održala je voditeljica projekta Magdalena Trstenjak iz Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA. Pri tome je podsjetila na početne aktivnosti kroz suradnju s lokalnim dionicima, donošenju strateških dokumenata i sudjelovanju u prijenosu znanja i edukaciji.
Istakla je realizaciju konkretnih rješenja odnosno provedbu monitoringa i aktivaciju sustava klimatskih parametara, potom prenošenje stručnih i zanimljivih informacija, uključivanje djece i mladih u brojne edukativne aktivnosti. Izrađeni su bitni dokumenti: Regionalna analiza stanja divljih oprašivača i medonosne pčele i Strateški plan održivog očuvanja divljih oprašivača i medonosne na području Krajinskog parka Goričko, jugoistočnog Prekmurja, područja unutar rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav i Međimurja. Najavila je provedbu izrađenih dokumenta, nastavak razgovora s ključnim akterima i nastavak dobre prakse.
Mihaela Mesarić, stručna voditeljica Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode predstavila je potom naglaske Izvještaja monitoringa divljih oprašivača 2024/2025. Zabrinjavajući su podaci koji govore da prema crvenom popisu europskih pčela, gotovo 8 % vrsta prijeti izumiranje. Glavni razlozi koji dovode do poremećaja oprašivanja jesu nesavjesno korištenje sredstava za zaštitu bilja, homogeniziranje okoliša na račun intenzivne poljoprivrede i klimatske promjene. U monitorinzima su korištene metode lovnih zdjela (pantraps metoda) i metoda ručnog uzorkovanja u transektu. Kombinacija obaju vrsta monitoringa pokazala se uspješnom u utvrđivanju raznolikosti vrsta. To su ujedno bila prva sustavna istraživanja nakon istraživanja nakon povijesnih istraživanja Vatroslava Vogrina iz 1918. godine i 1955. godine. Javna ustanova Međimurska priroda zabilježila je ukupno 29 vrsta pčela, 4 vrste bumbara i 27 vrsta danjih leptira.
Sudionici sastanka završno su iznijeli prijedlog kako bi rado nastavili zujati s obzirom na to da je projekt BEE(A)WARE rezultirao kvalitetnim konkretnim rješenjima i bio odlično prihvaćen u cjelokupnoj javnosti.
foto: Roberta Radović
Sastanak je sufinanciran iz projekta „Multidisciplinarno jačanje kapaciteta i razvoj novih rješenja u svrhu očuvanja, zaštite, i povećanja brojnosti ugroženih zajednica divljih oprašivača i medonosne pčele unutar ekosustava“, akronima BEE(A)WARE, sredstvima EFRR-a putem Interreg programa Slovenija – Hrvatska 2021-2027
