Monitoring vidre_Rezultati

Lutra lutra 1

Krajem 2015. i početkom 2016. godine od strane djelatnika Međimurske prirode obavljen je monitoring vidre na području Međimurske županije sukladno Nacionalnom programu monitoringa za kontinentalnu biogeografsku regiju. Rezultate monitoringa donosimo u nastavku.

Djelatnici Međimurske prirode sudjelovali su na radionici “Jačanje uloge čuvara prirode i djelatnika stručnih službi u monitoringu Natura 2000 vrsta – monitoring vidre u kontinentalnoj biogeografskoj regiji Hrvatske” koja se održala u četvrtak 29. listopada 2015. godine u prostorijama Prijamnog i edukativnog centra Krapje u Parku prirode Lonjsko polje.

Na radionici je bila predstavljena biologija i ekologija vidre, metode monitoringa vidre te je proveden terenski rad – prezentacija metodologije monitoringa. Sudionici su na radionici stekli potrebna znanja i iskustva s kojima se mogu samostalno uključiti u provedbu monitoringa vidre na područjima u nadležnosti njihovih javnih ustanova. Tako će se i djelatnici Međimurske prirode u narednom razdoblju uključiti u provedbu monitoringa vidre na području Međimurja.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Vidra (Lutra lutra) je poluvodena životinja iz porodice kuna koja se prepoznaje po dugom vitkom tijelu, kratkim nogama te dugim, jednolikim koničnim repom. Krzno koje prekriva tijelo je smeđe do tamnosmeđe boje, sa svjetlijom trbušnom stranom koja je sivkasta do bijela. Na glavi se ističe široka njuška, dok su uši slabo razvijene. Sve četiri šape između pet prstiju imaju plivaću kožicu. U prehrani vidre prevladavaju ribe, a druge dvije skupine plijena koje imaju znatan udio u prehrani su rakovi i vodozemci (uglavnom žabe). Vidra je uglavnom aktivna noću, dok preko dana leži u brlogu pod zemljom ili u skloništu iznad zemlje.

Staništa vidre su primarno slatke vode, ali može ju se naći i na morskim obalama te u estuarijima. Vidra živi u gotovo svim tipovima površinskih kopnenih voda i močvarnih staništa. Kao važne grupe staništa ističu se stajaćice, tekućice, hidrofitska staništa slatkih voda te obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa.

Glavni uzroci ugroženosti vidre u Hrvatskoj su: fragmentacija i gubitak staništa kroz kanaliziranje obala, smanjenje ukupne površine i proizvodnih kapaciteta ribnjaka u kontinentalnom dijelu Hrvatske, onečišćenje vodotoka, smrtnost na prometnicama te nezakoniti lov.

Rezultati monitoringa vidre

Tijekom 2009. godine obavljeno je sveobuhvatno kartiranje kontinentalne biogeografske regije pa se temeljem toga i monitoring vidre 2015./2016. izvršio na istim lokalitetima kao i u prvom istraživanju 2009. godine. Prisutnost vidre određuje se pomoću standardne metode koja je namijenjena prvenstveno otkrivanju trendova u populaciji, a ne samo za otkrivanje rasprostranjenosti.

Intenzitet označavanja teritorija izmetom kao i šanse za pronalazak znakova vidri najveće su tijekom hladnih dana, stoga je prva faza monitoringa obavljena krajem 2015. godine (prosinac), a druga faza početkom 2016. godine (travanj). Za dokaze o prisutnosti vidre potrebno je pretražiti razdaljinu od 600 metara od početne točke (kao početne točke najčešće se koriste mostovi). Kao dokazi prisutnosti vidre koriste se izmet, želatinozna izlučevina, otisci stopala, ostaci hrane, staze, skloništa iznad zemlje i brlozi pod zemljom.

Na području Međimurja istražena su ukupno 34 lokaliteta. Obilasci su odrađeni u 10 cjelodnevnih terena na kojem su bila 2-3 djelatnika. U prvoj fazi (prosinac 2015.) potvrđena je prisutnost vidre na 21 lokalitetu, dok su u drugoj fazi (travanj 2016.) dokazi o prisutnosti vidre pronađeni na 17 lokaliteta (nešto manji broj pronađenih dokaza zbog bujnije vegetacije i višeg vodostaja u odnosu na prosinac 2015.).

Prilikom prvog istraživanja tijekom 2009. godine također je potvrđena prisutnost vidre na 17 lokaliteta (tada je istraživanje provedeno samo jednom). Obrada prikupljenih podataka i vršenje usporedbi između ponovljenih istraživanja osigurat će pouzdane podatke o promjenama u populacijama vidre na području Međimurske županije.