Krajem listopada 2019. godine čuvari prirode su pokosili česticu koja se nalazi uz rub Bedekovićevih graba, a koja je, zbog ranijeg neodržavanja, obrasla stranim invazivnim vrstama – bagremom i zlatošipkom. Čestica se nalazi unutar ekološke mreže Međimurje, a zbog svojeg položaja i specifične mikroklime značajna je za očuvanje mravinjaka koji su važna karika u životnom ciklusu zaštićenih leptira iz roda Phengaris na obližnjim grabama. Navedene invazivne vrste prijete mravinjacima, ali i okolnoj vegetaciji. Redovna košnja zlatošipke i bagrema jedna je od aktivnosti koju čuvari prirode poduzimaju u mukotrpnoj borbi sa stranim invazivnim vrstama. U nastavku saznajte više o životnom ciklusu velikog (Phengaris teleius) i zagasitnog (Phengaris nausithous) livadnog plavca te koji je značaj mravinjaka za očuvanje vrsta na lokalitetu.
Veliki livadni plavac za polaganje jaja koristi otvorenije i redovito košene dijelove, a zagasiti rubove livada i zapuštenije livade. Oba polažu jaja na biljku hraniteljicu, ljekovitu krvaru (Sanguisorba officinalis) gdje se razvijaju gusjenice među cvjetovima hraneći se sjemenkama. Nakon četvrtog presvlačenja gusjenica napušta biljku hraniteljicu i pada na tlo. Tu počinje proces prihvaćanja gusjenice kada mravi domaćini iz roda Myrmica odnose gusjenice u mravinjake štiteći je na taj način od predatora. Gusjenice su u mravinjaku 10 mjeseci. Nakon što je prihvaćena u mravinjaku, gusjenica se aktivno hrani mravljim ličinkama. Dolaskom proljeća zakukuljuje se i provodi još mjesec dana u komori blizu površine zemlje te u lipnju odrasli leptir izlazi iz zemlje. Odrasli se leptiri također hrane ljekovitom krvarom, a većinu života provode mirujući i sunčajući se. Izrode jednu generaciju čiji se leptiri pojavljuju na Bedekovićevim grabama od lipnja do kolovoza.
Stanje prije i nakon uklanjanja bagrema i zlatošipke
