Tijekom travnja i svibnja 2019. godine, Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode u suradnji s Hrvatskim herpetološkim društvom Hyla provela je projekt pod nazivom Kartiranje crvenog mukača, dunavskog vodenjaka i barske kornjače na području Međimurske županije. Istraživane su upravo ove tri vrste (Slika 1.-3.) jer se od svih vrsta vodozemaca i gmazova samo one nalaze na popisu ekološke mreže Natura 2000 za Međimursku županiju, koju je Hrvatska proglasila ulaskom u EU.
Natura 2000 sastavljena je od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije. Cilj joj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje za više od 1000 ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova.
Sukladno tome, Hrvatska je dužna Europskoj uniji podnositi šestogodišnje izvješće o provedbi poduzetih mjera, koje mora sadržavati i rezultate monitoringa ili praćenja stanja očuvanosti vrsta i staništa značajnih za područja ekološke mreže. No, da bi se započelo s monitoringom, potrebno je za svaku Natura vrstu što točnije utvrditi rasprostranjenost tj. mjesto i vrijeme njene prisutnosti, što se biološkim rječnikom naziva kartiranje.
Mladi znanstvenici iz udruge Hyla tijekom 12 terenskih dana i noći pretražili su čak 96 potencijalnih staništa diljem cijelog Međimurja (Slika 1.). Prije svega to su poplavna i močvarna područja, rukavci i mrtvice uz rijeku Muru i Dravu, kanali, ribnjaci, jezera, kao i manje privremene vode stajaćice i lokve.
Slika 1. Posjećeni lokaliteti. Crne točke – lokaliteti bez nalaza ciljnih vrsta. Bijeli krugovi (1-13) – lokaliteti s nalazima ciljnih vrsta.
Ovisno o vrsti, korištene su različite metode koje uključuju vizualno pretraživanje vodenih tijela, mrežice za vodozemce, vrše-boce i Ortmann zamke za lov vodenjaka (Slika 2.) te vrše s mamcem za lov kornjača. Za crvenog mukača odrađivani su i noćni izlasci na pogodna staništa kako bi se zabilježilo glasanje vrste.
Slika 2. Ortmann zamka za vodenjaka
Do sada je na području Međimurske županije zabilježeno ukupno 18 vrsta vodozemaca i gmazova od čega je ovim istraživanjem potvrđeno njih 12. Od ciljnih vrsta, crveni mukač i barska kornjača (Slika 3. i 4.) potvrđeni su na sedam lokacija te su predložene tri do četiri lokacije za provođenje budućeg monitoringa.
Slika 3. Crveni mukač
Slika 4. Barska kornjača
Veliki dunavski vodenjak ovim istraživanjem nije zabilježen što ne znači da on i nije prisutan na području županije, budući da pogodnih staništa ima i da je vrsta pronađena u Sloveniji u Prekmurju, u neposrednoj blizini granice s Hrvatskom. Stoga se predlažu nova istraživanja na području Mure s većim lovnim intenzitetom kako bi se utvrdila njegova rasprostranjenost.
Osim ciljnih vrsta, usputno su zabilježene još i različite vrste žaba, mali vodenjak, livadna gušterica, bjelouška, smukulja, a nažalost i neke invazivne vrste, kao što su riba sunačanica (Slika 5.) i crvenouha kornjača koje negativno utječu na vodozemce jer se hrane njihovim jajima i ličinkama. Crvenouha kornjača utječe i na autohtonu barsku kornjaču, jer, osim što joj oduzima hranu, s njom je u kompeticiji i za gnijezdilišta i sunčališta.
Slika 5. Invazivna riba sunčanica
Osim invazivnih vrsta, najveći razlozi ugroženosti vodozemaca i gmazova su degradacija i nestanak staništa te onečišćenje, što je slučaj i u Međimurju (Slika 6.) te je potrebno o tome dodatno educirati stanovništvo i sanirati postojeća divlja odlagališta otpada.
Slika 6. Onečišćenje kod ušća Trnave u rijeku Muru
Istraživačice Ana Štih i Ivona Burić održale su i službeno predstavljanje rezultata projekta na Županijskom stručnom vijeću učitelja biologije i prirode Međimurske županije održanom 15. studenog 2019. u Prvoj osnovnoj školi u Čakovcu (Slika 7.).
Slika 7. Predstavljanje rezultata istraživanja na Županijskom stručnom vijeću učitelja biologije i prirode Međimurske županije (Ana Štih)
