Nakon četiri edukativne kampanje kojima smo brojne aktivnosti usmjeravali na konkretnu biljnu ili životinjsku vrstu, 2020. godine bavit ćemo se haldama. Godinu haldi proglasio je Grad Mursko Središće, a mi smo dizajnirali logotip koji vam predstavljamo. Znate li što su halde? Što nam govore o prostoru u kojem se nalaze? U nastavku saznajte više o haldama.
U novije vrijeme, osobito od početka XIX. stoljeća, brojni su antropogeni utjecaji na razvoj reljefa. Ljudske aktivnosti koje su ostavile najznačajniji utjecaj na reljef oko Murskoga Središća su vodno gospodarstvo, rudarstvo, izgradnja naselja, promet i poljoprivreda. Rudarstvo je jedna od starijih ljudskih djelatnosti, ali o njegovom utjecaju na reljef znanstvenici počinju govoriti tek od 1960-ih godina. Utjecaj rudarstva na prostor počinje biti značajnih razmjera u XVIII. i XIX. stoljeću pojavom tada novog izvora energije – ugljena.
Ugljen se dobiva na dva načina: otvorenim ili površinskim i podzemnim ili jamskim kopovima. Tijekom rudarenja u otvorenim kopovima najprije je potrebno izvršiti otkrivanje ležišta uklanjanjem tla i površinskih horizonata prilikom čega se stvara velika količina rudarskog otpada. Zatim se u daljnjim koracima vađenja rude stvara otpad koji se vozi izravno na odlagalište. Podzemni kopovi ili jame javljaju se na područjima gdje je ruda teže dostupna. Podzemne kopove karakteriziraju podzemne prostorije koje omogućavaju lakši pristup ljudima i strojevima kao i odvoz iskopanog materijala. Tijekom jamskih radova također se stvara velika količina otpada. Jalovina je nusprodukt koji nastaje tijekom procesa rudarenja, a sastoji se od nekorisnih komponenti poput različitih stijena i sedimenata koji se nalaze između slojeva ugljena. Rudarska jalovina odvaja se od rude tijekom procesa eksploatacije.
U okolici Murskoga Središća ugljen se vadio na oba načina – površinski i jamski. Početkom XX. stoljeća prevladavao je površinski kop, a kasnije (posebice nakon 1925. godine) jamski kop. Kao rezultat djelatnosti rudarstva ugljena u prostoru oko Murskoga Središća imamo dva tipa antropogenih reljefnih oblika. Radi se o udubljenim (iskopanim) i uzvišenim (nasipanim) reljefnim oblicima. Uzvišeni reljefni oblici nazivaju se halde i govore nam da se u njihovoj blizini nalazila rudarska jama iz koje se vadio ugljen.
Sl. 1 Halda između naselja Hlapičina i Mursko Središće
Tijekom eksploatacije ugljena u XIX. i XX. stoljeću oko Murskoga Središća radilo se u 45 jama, a terenskim istraživanjima 2014. i 2015. godine zabilježeno je 36 haldi iz čega je vidljivo da je preostao manji broj haldi nego što je bilo rudarskih jama.
Pratite naše daljnje aktivnosti na temu HALDI.
Logotip izradila: Ivana Rojko, mag. educ. biol.
