Unazad nekoliko godina na području Međimurja postavljamo kućice za zlatovrane sa željom da ova osjetljiva ptica opet gnijezdi u našim krajevima. Zlatovrana je danas u Hrvatskoj kritično ugrožena vrsta koja je u 18. i 19. stoljeću bila rasprostranjena diljem Europe i naseljavala je cijelu kontinentalnu Hrvatsku, ali od 80-ih godina prošlog stoljeća ne gnijezdi na području Međimurja zbog intenziviranja poljodjelstva, odnosno nedostatka duplji za gniježđenje i travnjaka na otvorenim poljoprivrednim površinama te povećane opasnosti od trovanja ptica zbog akumuliranja pesticida u organizmu.
Zlatovrana je vrlo prepoznatljiva ptica, u našim krajevima pomalo egzotičnog izgleda, tijelo joj je jarke boje, plavkastog trbuha i glave, leđa su smeđa ili plava, vršci krila su crni, ima kratke noge i jak kljun. Nastanjuje suhe, otvorene predjele, stare otvorene šume, stare parkove i prostrane voćnjake. Gnijezdo gradi u dupljama stabala, većinom nastanjuje duplje na visini između 5-10 metara. Najčešće koristi napuštene duplje crne žune. Hrani se uglavnom srednje velikim i krupnim kukcima, ponajprije kornjašima, skakavcima, cvrčcima.
Unatoč današnjim nepovoljnim uvjetima za gniježđenje, ornitolozi ipak smatraju da postoji vjerojatnost da se zlatovrana pojavi na gniježđenju u našim krajevima, prije svega zato jer postoje stabilne populacije zlatovrane u susjednoj Mađarskoj i nedalekoj Austriji te je ona u preletu iznad Međimurja prilikom selidbenih migracija.
Postavljanje kućica za gniježđenje zlatovrana jedna je od prvih aktivnosti koje poduzimamo kako bi se zlatovrane koje viđamo u preletu zaustavile i opet gnijezdile u Međimurju. Kućice za zlatovrane su nešto veće od uobičajenih kućica koje postavljamo za ostale dupljašice, a osim zlatovrane mogu ih koristiti i druge korisne ptice koje su također ugrožene, poput pupavca ili ćuka.
U našim kućicama zasada još nije bilo zlatovrane, no to ne znači da nije bilo zanimljivih stanara. Osim uobičajenih čvoraka, bilježimo gniježđenje vijoglava, ali ni stršljenima nije mrsko naseliti se u kućice za ptice. Ove smo godine zabilježili vrijedne pčele koje su u kućici izgradile pravu malu košnicu, a nemalo iznenađenje priredila nam je kuna iskočivši iz kućice na visini od 6 metara prilikom čišćenja, samo pribranost čuvara prirode spasila ga je od pada sa ljestava i moguće ozljede.
Ova je godina inače proglašena Godinom zlatovrane u Hrvatskoj od strane Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode i Udruge Biom.