Bliži se Božić, najradosnije doba godine obilježeno obiteljskim okupljanjima, kićenjem bora, spremanjem slasnih delicija u toplini doma. Za takvo posebno razdoblje i priroda se priprema kako bi zablistala u božićnom svjetlu i duhu.
O tome nam mogu posvjedočiti crveni plodovi božikovine u našim šumama.
Božikovina je zimzeleni grm ili niže stablo iz istoimene porodice božikovina. Cvate u svibnju i lipnju, a plodovi su male, sjajno crvene bobice veličine graška koje sazrijevaju krajem jeseni i ostaju na biljci sve do proljeća ili dok ih ptice ne pojedu.
S obzirom na to da ju krase sjajni listovi i već spomenute primamljive bobice koje dozrijevaju u kasnu jesen, božikovina je svoje mjesto pronašla među božićnim simbolima pa ju često možemo uočiti na mnogobrojnim božićnim dekoracijama kao što su ukrasni papiri, stolnjaci, salvete, vijenci i ostali dekorativni elementi. Tako i narodni nazivi božikovina, božika ili božje drvce vjerojatno potječu zbog korištenja grančica kao ukras za Božić.
Stari Rimljani za vrijeme zimskih blagdana darivali su božikovinu prijateljima kao zaštitu od uroka, grmljavine i čarolija. U narodnim običajima božikovina predstavlja zaštitu od zlih duhova i nesreća, u zimskim mjesecima stavlja se ispred vrata, a za vrijeme božićnih blagdana u domove u kojima mora ostati do Svijećnice. Danas simbolizira rođenje Isusa Krista: crveni plodovi simbol su Njegove krvi, a bodljikavo lišće simbolizira krunu od trnja.
Upravo zbog zbog masovne upotrebe u pučkim običajima, za izradu vijenaca i za dekorativne potrebe božikovina je danas u Hrvatskoj rijetka biljna vrsta, smatra se ugroženom (VU) i strogo je zaštićena vrsta.
Zakon o zaštiti prirode zabranjuje branje, skupljanje, uništavanje, sječu ili iskopavanje samoniklih strogo zaštićenih biljaka i njihovih dijelova, stoga čuvajmo božikovinu kako bi i dalje ostala zimski ukras u našoj prirodi!
Jeste li znali?
Listovi božikovine su ljekoviti, a plodovi su za ljude otrovni, dok su omiljena zimska hrana mnogim pticama.