Svake godine primimo 20 do 30 dojava vezanih uz ozlijeđene ili smrtno stradale jedinke različitih životinjskih vrsta. Ukoliko se radi o strogo zaštićenim vrstama, jasan je protokol kojeg bi se trebao držati svaki nalaznik stradale životinje. Smatramo da je broj stradalih jedinki kroz godinu znatno veći od broja prijavljenih, ali u velikom broju slučajeva nalaznik koji pronađe uginulu, bolesnu ili ozlijeđenu strogo zaštićenu životinju ne zna kako postupiti niti kome prijaviti takav slučaj pa određen broj slučajeva ostane nezabilježen.
Sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama, svaka osoba koja pronađe ili ima saznanja o slučajno uhvaćenoj ili usmrćenoj, odnosno ozlijeđenoj ili bolesnoj jedinki divlje i strogo zaštićene životinje dužna je prijaviti nalaz Zavodu za zaštitu okoliša i prirode putem obrasca za dojavu ili telefonski u roku 24 sata, na način kako je to predviđeno u okviru Sustava za dojavu i praćenje uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i bolesnih strogo zaštićenih životinja.

Jedinke strogo zaštićenih vrsta iz prirode koje su pronađene iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane zbrinjavaju se u oporavilištima za divlje životinje u kojima se privremeno skrbi o jedinkama strogo zaštićenih vrsta životinja iz prirode radi njihovog povratka u prirodu, odnosno gdje jedinke kritično ugroženih zavičajnih vrsta koje su nesposobne za povratak u prirodu trajno borave.
Praksa pokazuje da nalaznici životinja često ne prijavljuju stradavanja zbog bojazni od kompliciranog postupka ili potrebe poduzimanja drugih radnji poput transporta ozlijeđenih životinja do oporavilišta. Kako bi olakšali prijave ozlijeđenih ili smrtno stradalih strogo zaštićenih životinja i njihov transport, djelatnici Međimurske prirode stoje na raspolaganju svim nalaznicima s područja Međimurske županije za pomoć kod prijave u sustav, ali i transporta do oporavilišta ili neškodljivog uklanjanja ukoliko se radi o smrtno stradalim životinjama. Čuvari prirode su dostupni putem vlastitog obrasca za dojavu ili putem telefona 7 dana u tjednu.

Podaci sakupljeni putem sustava za dojavu i praćenje dugoročno pomažu stručnjacima u zaštiti prirode kako bi se pronašli načini za sprečavanje stradavanja određenih vrsta na nekom području. Naši podaci pokazuju da na području Međimurja najviše dojava primamo o ozlijeđenim rodama, sovama i grabežljivicama poput škanjca i vjetruše, a u slučajevima smrtno stradalih životinja prednjače dabrovi, u najvećem broju stradali pod kotačima automobila na cesti kraj hidroakumulacijskih jezera od Orehovice pa sve do Donje Dubrave.