U novije vrijeme sve je popularniji poseban oblik volontiranja koji se naziva građanska znanost (engl. citizen science), amaterska znanost ili znanost zajednice. Građanska znanost omogućuje dobrovoljno sudjelovanje građana-laika u znanstvenim i stručnim istraživanjima, obično u suradnji sa stručnjacima i znanstvenim institucijama ili pod njihovim vodstvom. Glavna je ideja objediniti stručnost i znanje znanstvenika, edukatora ili onih koji dobivene podatke koriste i zainteresirane građane koji najčešće nemaju potrebno obrazovanje ili znanje za samostalna istraživanja, ali imaju interes da pod vodstvom stručnih osoba doprinose boljitku zajednice i napretku znanosti. Građanska znanost često omogućuje prikupljanje velike količine podataka na golemim geografskim područjima i kroz dulji vremenski period, što bi inače bilo teško dostupno ili pak provođenje znanstvenih istraživanja koja su preskupa ili predugo traju drugim načinima provedbe. Primjerice, građani širom svijeta prate učinke globalnog zagrijavanja na biljni i životinjski svijet opisujući ciklične događaje u prirodi, poput početka cvatnje određenog stabla ili dolaska ptica selica na točno određeno mjesto. Volonteri također prate kemijsko zagađenje vodenih tijela, buku, svjetlost i zagađenje zraka ili izvještavaju o širenju sićušnih komada plastike u okoliš.
Priroda i ekologija kao građanska znanost
Praćenje bioraznolikosti naročito je pogodno za građansku znanost pa nije iznenađujuće da projekti usmjereni na prirodu, životinje i biljke dominiraju u profilu građanskih znanstvenih inicijativa. Podatci o biološkoj raznolikosti koje prikupljaju građani znanstvenici vrlo su vrijedni jer omogućuju stvaranje potpunije baze podataka o veličini i rasprostranjenosti populacije određene vrste, a prema tome i planiranju mjera zaštite bioraznolikosti, kao i za procjenu prirodnih vrijednosti područja.
Kako postati građanin znanstvenik u Međimurju?
U Međimurju također možete postati građanin znanstvenik. Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode provodi i nudi niz građanskih znanstvenih projekata u koje se uključuje sve više građana znanstvenika. Najveći takav projekt koji ujedno ove godine obilježava svoju desetu godišnjicu, projekt je „Spašavanje vodozemaca od stradavanja na prometnicama“. S obzirom da se on provodi na čak tri prometnice u Međimurju (Selnica, Črečan i Dragoslavec) i da zahtijeva svakodnevnu aktivnost tijekom mjesec dana na svakoj od lokacija, njegovo provođenje omogućuju upravo građani znanstvenici. U ovom slučaju to su najvećim dijelom učenici obližnjih osnovnih škola te srednjih škola iz Čakovca koji su se uključili na poticaj svojih učitelja i profesora, ali i brojni motivirani pojedinci. Zahvaljujući njima 2021. godine na tri međimurske prometnice spašeno je od stradavanja pod kotačima automobila gotovo 6 000 vodozemaca, najvećim dijelom žaba krastača.
Sljedeća aktivnost u koju se možete uključiti je akcija „Čišćenje obale za bregunice“ kada se u travnju dio obale rijeke Drave „čisti“ od korijenja i grmlja kako bi se oslobodio sloj zemlje pogodan i potreban za gniježđenje ptice bregunice. Bregunica je ptica koja može pojesti i do 10 000 komaraca u jednom danu pa nam to mnogo govori o potrebi očuvanja ove vrste.
S dolaskom ljeta slijedi akcija „Brojanje gnijezda lastavica i piljaka“ na odabranim područjima Međimurske županije. Ona je također namijenjena za lokalne građane volontere koji poznaju određeno naselje, s obzirom da je potrebna dobra komunikacija i suradnja s njegovim mještanima prilikom traženja gnijezda. Ljeti provodimo i akciju „Praćenje jelenka“ u šumi Čep u Nedelišću, koja je jedno od najbogatijih staništa ovog kukca u Hrvatskoj. U posljednje dvije akcije rado se uključuju najmlađi građani znanstvenici uz pratnju svojih učitelja i djelatnika Međimurske prirode. Trenutno se za stručnjake i volontere Međimurske prirode po prvi puta provodi edukacija „Trening prepoznavanja ptica“ koja ima za cilj oformiti krug volontera koji će biti osposobljeni za prikupljanje vrijednih podataka o pticama u Međimurju.
Moderne tehnologije u službi prikupljanja podataka
Danas u doba pametnih telefona, interneta i društvenih medija svatko tko boravi budnih očiju u prirodi može postati građanin znanstvenik i svoja opažanja vrlo brzo i lako podijeliti s drugima. Za učinkovitu zaštitu prirode potrebno je kontinuirano prikupljati veliki broj terenskih podataka. Stoga je prepoznata potreba i mogućnost uključivanja šire javnosti kojoj se na raspolaganje stavljaju posebne aplikacije i web obrasci putem kojih se može dojavljivati svoja opažanja. Ako šetajući prirodom Međimurja uočite neku zanimljivu vrstu ili pojavu, fotografirajte je i pošaljite informaciju putem obrasca koji na svojim internetskim stranicama nudi JU Međimurska priroda (https://www.medjimurska-priroda.info/strucna-sluzba/dojava-o-opazanju-vrste/). Mobilna aplikacija „Invazivne vrste u Hrvatskoj“ razvijena je s ciljem da građani istraživači mogu dojavljivati i dijeliti opažanja stranih invazivnih vrsta u Hrvatskoj i tako pridonijeti njihovom kartiranju i ranom otkrivanju pojave novih stranih invazivnih vrsta. Interaktivne platforme i aplikacije poput Biologer.hr, NaturaList, fauna.hr namijenjene su prikupljanju podataka o biološkoj raznolikosti. Ukoliko naiđete na mrtvu, bolesnu ili ozlijeđenu strogo zaštićenu životinju ili sisavca na prometnici, potrebno je nalaz prijaviti putem web obrasca za dojavu pronalaska mrtvih, ozlijeđenih ili bolesnih strogo zaštićenih životinja, jer znanstvenici temeljem ovih dojava rade na izradi nove baze podataka te novog europskog atlasa sisavaca.
Boravimo u prirodi i profitirajmo zajedno
Međimurska priroda brine o svojim volonterima kako bi podaci koje prikupljaju bili što kvalitetniji. Prije svake akcije organizira edukaciju s detaljnim uputama o načinu i metodama provođenja same akcije, koordinira volontere tijekom same akcije, obavještava ih o tijeku i rezultatima projekta te ih nastoji nagraditi za njihov nesebičan trud. Ali najveća je nagrada svakog građana znanstvenika ona koja se ne može mjeriti nikakvim instrumentom. To je prilika za učenje i stjecanje iskustva o svijetu oko sebe, provođenje vremena na svježem zraku i u prirodi, povezivanje s obitelji i prijateljima, stjecanje novih poznanstava te osobno zadovoljstvo zbog donošenja koristi za zaštitu ugroženih vrsta, staništa ili prirode, a samim time i za cjelokupno društvo i naš planet.
