Žabe imaju svoj dan

Svake godine se zadnju subotu u travnju obilježava Svjetski dan žaba. Ove godine to je 30. travnja. Dan je to kad se ljude podsjeća koliko su nam žabe važne, ali i koliko su ugrožene. Koliko dobro poznajemo žabe? Tu su, žive uz nas, u regiji koja obiluje vodenim površinama i dio su ekosustava kojem i mi pripadamo, važna su karika u hranidbenim lancima. Idealna je prilika da saznamo neke zanimljivosti o njima.

Žaba tijekom samo jedne godine doživi niz promjena.

Migracija

Žabe u proljeće prekidaju zimski san i kreću na put kako bi ženke položile jaja u lokve, bare ili jezera. Ljeti se mlade žabe nakon preobrazbe, a odrasle nakon parenja, vraćaju u šume, vlažne livade ili grmlje, a u jesen, kad padnu temperature, traže rupe u tlu, između korijenja biljaka ili ispod starog srušenog debla gdje će prezimiti daleko od vode, ali dovoljno ugrijana kako se nebi smrzla ili isušila.

Preobrazba

Ženka polaže jaja koja ostaju slijepljena zajedno. Svako jaje obavija želatina koja se zove albumen i koja štiti punoglavce dok se mijenjaju u žabu procesom koji nazivamo metamorfoza ili preobrazba. Tu završava briga odraslih za potomstvo. Punoglavci ostaju u jajetu nekoliko dana i hrane se algama, i dišu vanjskim škrgama. Nakon otprilike četiri tjedana, punoglavac razvija unutarnje škrge, zatim mu se razvijaju stražnje noge i počinje mu se oblikovati glava. Sada su punoglavcu na jelovniku sitni kukci. Nakon otprilike devet tjedana, razvijaju se prednje noge te punoglavac počinje sličiti žabi, ali još uvijek zadržava dugačak rep. Mladoj žabi treba još mjesec dana da postane prava žaba bez repa i da joj se razviju pluća.

Obojenost tijela

U životu vodozemaca boja je izuzetno važna i ima dvojaku ulogu, štiti ih od neprijatelja i/ili pomaže u privlačenju suprotnog spola. Livadna smeđa žaba primjer je obojeg. U doba parenja, mužjaci imaju plavo obojeno grlo čime privlače ženke. Ženke i mužjaci van sezone parenja nalikuju na lišće na šumskom tlu i vrlo ih je teško uočiti dok miruju. Takva zaštitna (kriptična) obojenost pomaže žabama da ostanu nezamijećene od strane potencijalnih grabežljivaca.

Neke vrste žaba, npr. žuti mukač, s trbušne strane imaju žute mrlje u koži koje sadrže otrov. Kad osjete da su u opasnosti, izvrnu prednje i stražnje noge prema gore pokazujući svoju upozoravajuću obojenost (aposemija)kako bi obeshrabrile svog potencijalnog grabežljivca.

Na početku parenja, mužjaci močvarne smeđe žabe poprime plavu boju, a što je intenzivnija plava boja mužjaka, to će više ženki baciti oko na mužjaka, čime će dotični osigurati potomstvo.

Žabe su zanimljive životinje o kojima treba učiti i na koje treba paziti, uvjerite se i sami odlaskom u prirodu!

Gatalinka (Hyla arborea) dobila je naziv prema vjerovanju da proriče vremenske prilike, odnosno gata kakvo će biti vrijeme.

piše: Monika Cindrić