Pravovremena košnja livada neophodna je za opstanak određenih vrsta biljaka i životinja. Tako se ljudskim radom direktno doprinosi očuvanju prirode. Potrebno je postići ravnotežu između intenzivne poljoprivrede i zaraštanja livada, a to je moguće košnjom na tradicionalan način, za sijeno početkom lipnja i otavu sredinom rujna.
Zbog prečeste košnje livade su u Međimurju, ali i na ostalim područjima Hrvatske postale jedno od najugroženijih staništa. Stoga je Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode u svibnju 2023. godine započela medijsku kampanju u cilju zaštite livada i njihova očuvanja kao vrijednih staništa. Slogan kampanje glasi: “Livade nestaju. Oživimo ih!”, odnosno na kajkavskom dijalektu „Senokoši je se meje. Vrnimo ih!‟
Unutar kampanje u tiskanom izdanju Međimurskih novina objavljena je serija promotivnih oglasa u kojoj djelatnice Međimurske prirode Monika Cindrić, Sara Srša i Ivana Rojko, ističu problematiku nestanka livada, i potrebu njihova očuvanja:
Monika Cindrić, biologinja i viša stručna suradnica za edukaciju i interpretaciju o potrebi očuvanja livada i pašnjaka ističe:
– “Trava se nekada kosila dvaput godišnje, a za boljih godina i tri puta. Prva košnja naziva se sijeno, druga otava, a treća otavić. Prednosti košnje travnjaka na tradicionalan način su čista površina travnjaka i rjeđa košnja. Učinkovit je primjer očuvanja livada, a time i leptira plavaca, na Bedekovićevim grabama gdje tradicionalna košnja i ljudska aktivnost čuvaju naše međimurske “matule”. Tako se tradicionalnom košnjom direktno doprinosi očuvanju prirode te postiže ravnoteža između intenzivne poljoprivrede i zaraštanja livada.
Sara Srša, viša stručna suradnica za opće poslove zaštite prirode, apelira prakticirati mozaičnu košnju:
– Mozaična košnja je način kojim možemo očuvati ili čak povećati bioraznolikost na određenom području. Cilj mozaične košnje je da se sve površine kose, no ne u isto vrijeme, tako da je u svakom trenutku jedna površina u cvatu.
Ivana Rojko, biologinja i voditeljica centara za posjetitelje u Međimurskoj prirodi, podsjeća na problem nestanka divljih oprašivača upravo zbog nestanka livada:
– Pri spomenu oprašivanja većina ljudi prije svega pomisli na medonosne pčele. Zaboravljaju se ostali korisni kukci, kao što su bumbari, leptiri i drugi divlji oprašivači koji su itekako zaslužni za uspješnu “radnu akciju” oprašivanja. A njihova brojnost i raznolikost iz godinu u godinu sve je manja.
Međimurska priroda će i u svojim budućim aktivnostima nastaviti senzibilizirati javnost o potrebi očuvanja livada.
Video zapisi medijske kampanje „Livade nestaju. Oživimo ih!”„dostupni su na Yue Tube kanalu Međimurska priroda. Pogledajte ih!
