Obilne kiše povećavaju vodostaje rijeka Mure i Drave
Obilne kišne oborine proteklih dana utjecale su na porast vodostaja rijeka Mure i Drave. Prema aktualnim podacima Hrvatskih voda u Murskom Središću Mura je na dan 6. kolovoza u 10 sati bila visoka 255 cm, što ipak nije razlog za zabrinutost.
Čitaj o tomeSuradnici Međimurske prirode razgledali Centar Med dvemi vodami
Razgled galerije Mura
U prvih mjesec dana otkako je sredinom lipnja otvoren Centar za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu postav i suvremenu intepretaciju međimurske prirode razgledalo je više od 600 osoba. Kraj srpnja i početak kolovoza, posebice dani vikenda, također bilježe dinamičnu posjećenost. Između ostalog, Međimurska priroda, domaćin Centra, organizirala je za svoje brojne suradnike krajem srpnja besplatno stručno vođenje kroz galerijski postav Mura, Drava i Moj hrast Adam. Priliku za obilazak uz stručno vođenje i interpretaciju međimurske prirodne baštine suradnici su rado iskoristili.
Čitaj o tomeSvjetski dan rendžera
Svake godine 31. srpnja u svijetu se obilježava Svjetski dan rendžera u spomen na sve rendžere koji su stradali obavljajući svoje dužnosti. Osim toga, slavimo rendžere i njihov posao zaštite svjetske prirodne i kulturne baštine.
ČASTAN I OPASAN POSAO RENDŽERA: – Jedan “gospodin” ganjao nas je krampom!
Velimir Bašek glavni čuvar prirode u Međimurskoj prirodi. Posao čuvanja prirode radi 10 godina
Velimir Bašek iz Nedelišća ove godine ponosno je zaokružio desetu obljetnicu rada u Međimurskoj prirodi na poziciji čuvara prirode. Kaže, rendžeri rade najljepši posao na svijetu. Ali, uz ljepotu dolazi i opasnost. Upravo se obilježavanjem Svjetskog dana rendžera (31. srpnja) daje spomen čuvarima prirode koji su dali svoje živote obavljajući dužnost. Godišnje u svijetu u prosjeku strada stotinjak rendžera i to najčešće od krivolovaca. Srećom, u Hrvatskoj nema smrtnih slučajeva, ali opasnih situacija ima.
– Već u prvim tjednima rada u Međimurskoj prirodi dogodila se situacija kad nas je jedan “gospodin” ganjao krampom. Zatekli smo ga na terenu u prirodi u nezakonitoj djelatnosti, a dužnost nas čuvara prirode bila je ispitati posjeduje li zakonom propisane papire za to što radi. Bilo je očito da nema jer je nakon par minuta nadglasavanja uzeo kramp u ruke i krenuo mahajući s njime za nama, prisjetio se prvih (ne)zgoda rendžer Bašek.
Čitaj o tomeU DVORCU LJETNA ŠKOLA O PRIRODI: – Najzanimljivije je kaj leptir zafrkava mrava!
Djeca su s radionice kući ponijela svoje crteže, a na dar su primila blokić i gratis ulaznicu za Centar za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu
Zec, orao, mačka, ljama, papiga i naravno leptiri najdraže su životinje osnovnoškolcima sudionicima besplatne radionice pod nazivom Leptir se mota oko našeg plota. Održana je u prostoru Muzejskog informativnog centra i atriju Muzeja Međimurja Čakovec u suradnji s Međimurskom prirodom. Dvadesetero djece upijalo je zanimljivosti iz života livadnih plavaca koji obitavaju na lokalitetu Bedekovićeve grabe. Radionicu je duhovito i dinamično vodila Sara Janković iz Međimurske prirode. Sudionike je pozdravila i Maša Hrustek Sobočan ravnateljica Muzeja Međimurja.
Čitaj o tomeOgromno stršljenovo gnijezdo više ne prijeti obitelji Blanke Janušić Klaić!
Blanka Janušić Klaić sa strahopoštovanjem pokazuje “ulov” sa starog tavana
– Prije par godina opazili smo oko našeg doma i kuće pomalo nevjerojatnu najezdu stršljena. Ali nismo nikako mogli detektirati i locirati mjesto odakle zapravo lete i dolaze ovi opasni kukci, prisjetila se Blanka Janušić Klaić detalja priče koja nas je dovela u Vučetinec i do nevjerojatno lijepog očuvanog gnijezda stršljena.
Blanku kao vrsnu umjetnicu i majstoricu oblikovanja umjetnina, redovitu posjetiteljicu kulturnih zbivanja našeg kraja, a posebice izložbenih programa, put je doveo i do Centra za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu. Razgledavajući postav u društvu svojih prijateljica, skrenula je pozornost na nedavno otkriće u tavanskom dijelu stare kućice, „šupe” u blizini obiteljskog doma i kuće u Vučetincu. Nekoliko godina nitko iz obitelji nije zalazio u taj prostor u koji se dolazi, penje jedino uz pomoć ljestava. Odlučili su ga malo počistiti, a kad su otvorili vratašca i ušli u prostor, ugledali su gotovo nestvaran prizor: veliko osinje gnijezdo! Srećom, bilo je neaktivno. Nisu znali što s njime, pa su ga pomislili ponuditi Gradskom muzeju Varaždin za njihovu zbirku prirodoslovne građe.
Čitaj o tome
 |
 |
