Otvoren hotel za kukce u šenkovečkom eko-centru Nerka
Djelatnici Međimurske prirode kod novog hotela za kukce postavljenog na terenu eko-centra Nerka u Šenkovcu
Nakon proljetne akcije Međimurske prirode na terenu edukacijskog ekološkog centra Nerka kod retencije Šenkovec uslijedila je i jesenska. Posvećena je otvaranju hotela s čak pet zvjezdica! Naime, jesen je doba kada kukci počinju intenzivno tražiti sklonište odnosno svoj topli dom u kojem će provesti zimu. Stoga je nakon košnje korova i orezivanja suhih grana stabala na terenu Nerke uslijedilo postavljanje i opremanje hotela za kukce. Za ispunu pripremljenih polica koristila se šuplja cigla, suhe grančice i drvo s izbušenim rupicama, češeri, suha trava i drugi prirodni materijali. Glavni arhitekti ovog novog hotela za kukce proizašlog iz radionice Javne ustanove Međimurska priroda bili su Sara Srša i Velimir Bašek, a opremanju “soba i apartmana” kumovali su i ostali djelatnici.
Čitaj o tomeDojave građana
PODSJEĆAMO: Na internetskim stranicama Međimurske prirode dostupan je obrazac dojave čuvarima prirode. Putem tog obrasca, svi zainteresirani mogu prijaviti uočeni problem u prirodi, a prijava se upućuje direktno čuvarima prirode koji onda dalje postupaju po službenoj dužnosti. Naravno, ako je problem direktno vezan za zaštićena područja ili zaštićene vrste unutar ili izvan zaštićenih područja. Time je rad Javne ustanove još više približen svima onima koji žele doprinijeti očuvanju prirode u Međimurju.
45. godišnjica zaštite Perivoja Zrinski u Čakovcu
Dana 17. rujna 1975. godine donijeto je Rješenje ondašnjeg Republičkog zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske kojim se PERIVOJ ZRINSKI u Čakovcu stavlja pod trajnu zaštitu sukladno Zakonu o zaštiti prirode. To je bila prva službena zaštita nekog područja u Međimurju, jer su do tada službeno štićena samo pojedinačna stabla odnosno objekti.
Starac koji vapi za obnovom
Godine 1975. Perivoj Zrinski upisan je u registar posebno zaštićenih objekata prirode pod rednim brojem 359 u kategoriji spomenik prirode, današnjeg naziva spomenik parkovne arhitekture. To je prvo veće cjelovito područje u Međimurju koje dobiva status zaštite. Zaštita prirode koja je tada bila u povojima pokazala se kao dvosjekli mač na štetu perivoja. S jedne strane povijesna važnost perivoja bila je velika te je bila potrebna zaštita, no s druge strane ono što se smatralo zaštitom bilo je „ostavi to kak je je“. Danas 45 godina nakon proglašenja stanje se najbolje može opisati frazom brigo moja prijeđi na drugoga.
Započela provedba projekta Riverside
S početkom mjeseca rujna započela je provedba projekta Razvoj i zaštita Prekograničnog rezervata biosfere Mura – D
rava – Dunav (Development and Protection of the Transboundary Biosphere Reserve Mura – Drava – Danube, HUHR/1901/2.2.1/0122) ili skraćeno Riverside. Riječ je o dvogodišnjem projektu koji se financira u sklopu Interreg V-A Programa suradnje Mađarska – Hrvatska 2014. – 2020., ukupne vrijednosti 954.250 eura, od čega je udio Europske unije 85 %, odnosno 811.113 eura.
Živičnjaci – međimurski suhozidi
Bokaž u donjem Međimurju
Vjerujem da znate što su suhozidi, kao i činjenicu da ih nema na području Međimurja već u primorskoj Hrvatskoj gdje nalazimo i karbonatne stijene od kojih su uglavnom građeni. Čemu onda naslov ovog članka “međimurski suhozidi”? U Međimurju postoji krajobrazni element iste vrijednosti kao i u Dalmaciji, ali se o njemu javno uopće ne govori i ne pridaje mu se dužna pažnja. Riječ je o živičnjacima. Jeste li ikad čuli za živičnjak? To je prirodna ograda ili granica između poljoprivrednih površina sastavljena od autohtonih vrsta drveća i grmlja te je jedan od najznačajnijih elemenata kulturnog krajobraza zvanog bokaž.
Čitaj o tome
 |
 |
