Općina Sveti Juraj na Bregu, 07. veljače 2012.

Iskoristili smo ovo vrijeme smanjene aktivnosti ljudi u samoj prirodi, te u suradnji s nadležnim Ministarstvom zaštite okoliša i prirode i DZZP-om predstavili Spomenik prirode BEDEKOVIĆEVE GRABE svim vlasnicima i korisnicima čestica unutar zaštićenog područja. Naravno, svima koji su se odazvali na naš poziv.

Temeljni razlog zaštite Bedekovićevih graba jesu leptiri livadni plavci (veliki i zagasiti) koji su se održali na ovom lokalitetu zahvaljujući redovnoj košnji (sijena i otave) koja na ovom mjestu nikad nije prekinuta, pa nije došlo do prirodne sukcesije i zarastanja livada grmljem i drvećem.

S obzirom da su sve čestice na površini od 13 hektara spomenika prirode u privatnom vlasništvu, nužna je suradnja između vlasnika čestica i Javne ustanove, posebno oko provođenja aktivnih mjera zaštite koje se – u velikoj mjeri – odnose na redovni otkos trave u točno određenom periodu u godini.

Predstavljanju su nazočili kolege iz Zagreba, a samo predstavljanje i rasprava prošli su u konstruktivnom tonu odnosno vlasnicima je stalo da se livade održe u “zdravom” stanju te da se leptiri plavci održe na ovom vrijednom lokalitetu koji je i dio hrvatske Nacionalne ekološke mreže odnosno buduće europske mreže Natura2000.

Vidi: http://www.natura2000.hr/

02. veljače u svijetu se obilježava kao Svjetski dan vlažnih područja a pod okriljem Konvencije o vlažnim područjima (Ramsar, Iran, 1971), Ramsarske konvencije.

Konvencija o vlažnim područjima odnosno Ramsarska konvencija, potpisana je od strane osamnaest država članica UN-a u gradu Ramsaru, Iran, 1971. godine.

Cilj Konvencije  je očuvanje vlažnih područja, koja su od presudne važnosti za opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih zajednica, a koje čovjek koristi i u određenoj mjeri ovisi o njima jer imaju mnogostruku korisnu ulogu u životu ljudi. 

Više o tome na stranicama MZOIP: http://www.mzoip.hr/default.aspx?id=12170

Značajni krajobraz rijeke Mure (zaštićen 18. travnja 2001.) obiluje vlažnim staništima za floru i faunu (stari rukavci, mrtvice, bare i močvare) koja su – međutim – značajno ugrožena ljudskim djelovanjem: zatrpavanjem, isušivanjem, prenamjenom, odlaganjem otpada, itd. Stoga je imperativ u radu Javne ustanove očuvanje takvih staništa i to kroz sprečavanje štetnih radnji te poboljšanjem stanja u prostoru (kroz stručno osmišljenje projekte na mikrolokalitetima).

Regionalni park Mura-Drava koji je proglašen u veljači 2011. godine također pokriva vlažna i močvarna staništa, a veliki dio zaštitarskih aktivnosti na tom području usmjeren je na očuvanje tih vrsta staništa od negativnog utjecaja ljudskog djelovanja.

Dana 23. siječnja 2012. godine u službenom posjetu Međimurskoj županiji boravila je ministrica zaštite okoliša i prirode, dr.sc. Mirela Holy.

http://www.medjimurska-zupanija.hr/vijesti/medimurje-vodece-u-zemlji-na-podrucju-zastite-okolisa.html

Na radnom sastanku na kojem je nazočio i Siniša Golub ispred Javne ustanove MEĐIMURSKA PRIRODA, govorilo se (između ostalog) o upravljanju Regionalnim parkom Mura-Drava te o izazovima zaštite prirode u najmanjoj, a najgušće naseljenoj hrvatskoj županiji. Ravnatelj Golub je izvjestio ministricu o napretku koji je ustanova ostvarila u svojih pet godina djelovanja, te posebno istaknuo činjenicu da je investicija iz NIP programa u Centar za posjetitelje Križovec jedna od prekretnica u osnovnom radu ustanove kao takve, jer će konačno omogućiti ustanovi da djeluje u uređenoj “bazi” iz koje će se djelatnici lakše baviti svojim osnovnim djelatnostima propisanim Zakon o zaštiti prirode.

Težište prvog službenog posjeta ministrice Holy Međimurskoj županiji stavljeno je na okolišne teme, o čemu svjedoče brojni medijski prilozi objavljeni dan nakon njezina posjeta.

Krajem siječnja 2012. započinju radovi na adaptaciji Centra za posjetitelje u Križovcu. U prvoj polovici 2012. godine, građevinski će se urediti postojeća zgrada Centra u Križovcu, urediti krovište i potkrovlje, uvesti nove instalacije u zgradu (elektro i grijanje), urediti kotlovnica i sve ostale prostorije, a na kraju urediti i vanjski okoliš zgrade.

Poslovi u vrijednosti preko =1.800,000 kuna povjereni su tvrtki TEAM iz Čakovca, kroz javnu nabavu koju je provelo Ministarstvo kulture.

Nakon ove faze radova, slijedi još unutarnje uređenje, kako bi se na jesen 2012. godine Centar mogao otvoriti za sve posjetitelje. Nakon uređenja, Centar za posjetitelje Križovec biti će otvoren za posjećivanje tijekom cijele godine.

o o o

Javna ustanova trenutno je u pripremama za najveću investiciju u 5-godišnjem postojanju ustanove!

Kao što smo već ranije informirali javnost, započinje temeljita ADAPTACIJA Centra za posjetitelje u Križovcu kako bi isti bio uređen kao najmoderniji Centar za posjetitelje zaštićene prirode u ovom dijelu Europe. Adaptacija će se financirati iz NIP programa kojeg provodi Ministarstvo kulture RH, o čemu više možete saznati na stranicama: www.zastita-prirode.hr

NATJEČAJ za Javnu nabavu raspisan je u Narodnim novinama i dostupan na sljedećem linku:

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/oglasi/2238102.html

Ispričavamo se ako će u sljedećih desetak dana naše telefonske linije biti nedostupne, no uz pripreme za investiciju ide i izmještanje ureda na privremenu lokaciju. U tom smislu, uvijek nas možete kontaktirati na službene brojeve mobitela.

Temeljm Zakona o zaštiti prirode i  Statuta Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije uz suglasnost Ministarstva kulture  Upravno vijeće Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije, na 14. sjednici održanoj 02.12.2011., donijelo je Pravilnik o unutarnjem redu Spomenika parkovne arhitekture Perivoja Zrinski.

Pravilnik je objavljen u “Službenom glasniku Međimurske županije” broj 2o, godina 2011. od dana 02.12.2011. godine.
Objavu Pravilnika možete vidjeti na: http://www.glasila.hr/Glasila/SGMZ/SGMZ2011.pdf 

Krajem rujna 2011. godine okončan je projekt naklade Plana zelenog djelovanja Općine Nedelišće, dvojezične publikacije (hrvatski i engleski) koja na 96 stranica definira osnovne strateške smjernice Općine Nedelišće u zaštiti prirode, okoliša i kulturne baštine. Plan je tiskan u nakladi 2.000 primjeraka, u boji, a projekt naklade pomoglo je Britansko veleposlanstvo u Zagrebu.

Prvo izdanje ovog dokumenta objavljeno je 2004. godine, a ovo drugo izdanje sadrži pregled svih projekata koji su u međuvremenu odrađeni, te donosi up-date nekih tema koje je Vijeće Općine Nedelišće prihvatilo na svojoj sjednici 09. lipnja 2011. godine.

Jedan od autora ove publikacije je i ravnatelj Javne ustanove Siniša Golub, pa sukladno tome Plan zelenog djelovanja sadrži i poglavlja koja su važna za zaštitu prirode na području Općine Nedelišće. Publikacija je besplatna, a može se dobiti u prostorijama Općine Nedelišće ili u uredu Javne ustanove Međimurska priroda.

Više o predstavljanju publikacije vidite na: http://www.nedelisce.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=495:britanski-veleposlanik-u-nedeliu-na-predstavljanju-knjige-i-predavanju&catid=39:aktualno

Točno deset godina nakon što je prvi put provedeno, u Međimurju se trenutno provodi drugo istraživanje na temu: Percepcija i stavovi stanovništva Međimurske županije o prirodi i okolišu.

Godine 2001. istraživanje je provedeno putem dviju udruga (ECOLOGICA iz Zagreba i ZEO NOBILIS iz Međimurja) u sklopu jednog projekta koji se u to vrijeme provodio u Međimurju. Početkom 2002. godine publicirana je i brošura s rezultatima istraživanja, a sami rezultati dali su i dobar medijski odjek. Sada, deset godina kasnije, istraživanje provodi Javna ustanova MEĐIMURSKA PRIRODA uz vanjsku suradnicu Branku Mavrin koja predmetno istraživanje provodi u sklopu svojeg diplomskog rada.

Istražuje se – kao što je iz naslova istraživanja razvidno – percepcija (doživljaj) i stavovi stanovništva Međimurske županije o prirodi i okolišu, a ne stvarno stanje prirode i okoliša.

Dodana vrijednost istraživanja je u tome što se rezultati mogu usporediti sa onima otprije deset godina. U tih deset godina, pitanja prirode i okoliša više nisu u drugom planu, jer mediji sve više pažnje pridaju upravo tim temama. Nadalje, u tih deset godina stasao je i ekološki pokret u Međimurju, zaštita prirode dignuta je na višu razinu, zakonodavstvo u zaštiti okoliša postalo je strože a provedba efikasnija … pa je za očekivati da će i percepecija prirode i okoliša od strane Međimuraca biti dublja, a ne samo površna.

Uskoro više na ovim stranicama.

I ove godine, točnije ovih dana, uručene su darovnice odnosno naknade za štetu koju svojim gniježđenjem na dimnjacima na području Međimurske županije uzrokuju zaštićene ptice BIJELE RODE. Kao i prošle godine, naknadu su primile 4 osobe (što pravne, što fizičke) na čijim krovovima uredno gnijezde bijele rode. Za razliku od prošle godine kada je naknadu u 100% iznosu pokrio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ove godine naknadu je u 50% iznosu sufinancirala sama Javna ustanova Međimurska priroda, i to iz sredstava ostvarenih vlastitom djelatnošću odnosno radom Centra za posjetitelje u Križovcu.

Ovim projektom ostvaruje se zaštita važne ptičje vrste, ali i senzibilizira javnost na potrebu skladnog suživota čovjeka i prirode. Više o projektu, njegovoj važnosti i počecima ideje, pročitajte u nastavku članka.

* * *

Dana 26. studenog 2010. u Maloj vijećnici Međimurske županije uručene su DAROVNICE vlasnicima četiriju objekata u Međimurskoj županiji na kojima gnijezde bijele rode. Darovnice je uručio ravnatelj ustanove Siniša Golub, uz nazočnost međimurskih medija, novinara te djelatnika u zaštiti prirode. Iako je ukupna vrijednost darovnica tek =2.800,oo kuna, cijeli projekt ima veliku simboličku vrijednost jer se percepcija rode u zadnjih stotinjak godina radikalno promijenila. Od ptice koja je često bila uzrokom požara (gnijezdeći na dimnjacima starih kuća) a time i proganjana, roda je postala strogo zaštićena divlja svojta za očuvanje koje se – eto – izdvaja i konkretan proračunski novac.

Korisnici darovnice izrazili su svoju dobru volju da i dalje skrbe o rodinim gnijezdima na svojim objektima, te istaknuli da će im donirana sredstva pomoći pri tom poslu očuvanja bijele rode kao simbola plodnosti, ali i indikatora očuvanosti međimurske prirode.

* * *

Javna ustanova Međimurje uključila se u projekt očuvanja bijele rode (Ciconia ciconia) kroz suradnju s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji osigurava =700,oo kuna potpore vlasnicima dimnjaka na kojima gnijezde ove plemenite ptice.

Iako su u Međimurju locirana svega četiri gnijezda na kućama odnosno na dimnjacima, projekt je značajan jer u fokus interesa javnosti stavlja ovu pticu-selicu koja ipak u značajnom broju nastanjuje Međimurje, gnijezdeći uglavnom na električnim stupovima.

Projekt «Bijela roda» započet je inicijativom Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora u 2009. godini, a suradnjom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sa županijskim Javnim ustanovama za zaštitu prirode na području onih županija gdje postoji interes za zaštitu populacija bijelih roda i njihovih gnijezda. Tim projektom vlasnici stambenih ili gospodarskih objekata na čijim se krovovima nalazi gnijezdo bijele rode mogu dobiti potporu u iznosu od 700,00 kuna po gnijezdu. Potpora služi kao financijski poticaj radi participacije troškova namijenjenih za popravak, sanaciju ili zamjenu krovišta zbog štete koju čine gnijezda svojom težinom i rode gniježđenjem na krovu na kojem se to gnijezdo nalazi.

Bijela roda (Ciconia ciconia) pripada europskim gnjezdaricama, strogo je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN br.70/05 i 139/08) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN br.99/09).

Djelatnici Javne ustanove su tijekom zime 2010/2011. proveli projekt postavljanja umjetnih duplji za ptice-dupljašice, i to na lokalitetima unutar zaštićenih prirodnih područja, ali i izvan njih. Uz umjetne duplje (izrađene prema naputku ornitologa!), na nekim lokalitetima postavljene su i hranilice, kako bi se pticama olakšalo prezimljavanje odnosno prebrođivanje perioda sa smanjenom količinom hrane na raspolaganju.

Istraživanje u sklopu ovog projekta je pokazalo da je tijekom sezone gniježđenja u 2011. godini pticama bilo popunjeno preko 80% duplji, odnosno da su mladi ptići ugledali svjetlo dana u čak 25 umjetnih duplji, dok su preostalih pet “okupirala” druga prirodna stvorenja, uglavnom kukci. Stoga zaključujemo: projekt je koristan, pa se nastavlja i ove zime te u godini koja slijedi.

* * *

Djelatnici Javne ustanove će – na vlastitu inicijativu – organizirati i provesti projekt izrade i postavljanja kućica za ptice dupljašice na području Međimurske županije.

Bez obzira na ovu natprosječnu toplu jesen, nadolazeća zima donosi poteškoće ptičjem svijetu kojeg migracija nije odvela u toplije krajeve. S druge strane, u našim šumama sve je manje starih stabala s dupljama u kojima gnijezde brojne vrste ptica. Sukladno tome, a prema preporukama iz literature, djelatnici Javne ustanove izradit će (za početak) 20 kućica za ptice dupljašice, te ih postaviti u vrijedna staništa unutar zaštićenih prirodnih područja u Međimurju. Svaka umjetna duplja (kućica) će biti GPS locirana kako bi se lakše pratio učinak projekta odnosno korištenje duplje od strane određene vrste ptice.

Ukoliko i VAS zanima sudjelovanje u ovom projektu, javite nam se u ured Javne ustanove (tel.: 040/866-297) kako bismo vam dali naputak i nacrt umjetne duplje iz brošure “Kućice za ptice” autorice dr. Vesne Tutiš koju je objavila Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije.

Izvadak iz Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, članak 45.): Radi očuvanja biološke raznolikosti u svim šumama treba osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih stabala, osobito stabala s dupljama, sukladno uvjetima zaštite prirode koji su sastavni dio šumskogospodarskih osnova.

Na dionici između dva stara rukavca rijeke Drave na predjelu Otoka kod Preloga, dana 26. studenog 2011. godine postavljena je žičana mreža na odbojnu ogradu. Na toj lokaciji utvrđeno je da postoje staze kojima dabrovi (lat. Castor fiber) prelaze preko prometnice između dvije vodene površine, pri čemu učestalo stradavaju zbog naleta vozila. Organizator akcije bio je prof.dr.sc. Marijan Grubešić sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje). Osim lokalnih lovačkih društva na akciji su sudjelovali i djelatnici Javne ustanove. Dogovorena je buduća suradnja Javne ustanove sa Šumarskim fakultetom vezano uz zaštitu i monitoring dabra.