Dojave građana
PODSJEĆAMO: Na internetskim stranicama Međimurske prirode dostupan je obrazac dojave čuvarima prirode. Putem tog obrasca, svi zainteresirani mogu prijaviti uočeni problem u prirodi, a prijava se upućuje direktno čuvarima prirode koji onda dalje postupaju po službenoj dužnosti. Naravno, ako je problem direktno vezan za zaštićena područja ili zaštićene vrste unutar ili izvan zaštićenih područja. Time je rad Javne ustanove još više približen svima onima koji žele doprinijeti očuvanju prirode u Međimurju.
20.10.2019. Međunarodni dan krajobraza
Dana 20. listopada 2019. godine, obilježava se treći Međunarodni dan krajobraza Vijeća Europe na temu “KRAJOBRAZ I VODA“. Znate li što je krajobraz? Najjednostavnija definicija opisuje krajobraz kao fizionomiju geografskog okoliša. Pojam kulturni krajobraz odnosi se na krajobraz koji je izmijenio čovjek slijedom civilizacijskog razvoja. Kulturni krajobrazi iznimno su dinamični i prolazni sustavi – trenutačno svjedočimo dramatičnim promjenama krajobraza. Procesi konzumacije i globalizacije krajobraza vrlo su značajni u XXI. stoljeću. Faktori koji utječu na evoluciju krajobraza su prirodni (geološka osnova, reljef, klima, vode, tlo, biljni i životinjski svijet), povijesni i politički (ratovi, politički odnosi, administrativni ustroj, pravni ustroj), socioekonomski (oblici naselja, posjednička struktura, društveni odnosi, turizam), kulturni (stilovi u arhitekturi, znanstvena dostignuća, tehnološke inovacije, tradicija, uzorci ponašanja, običaji, navike, religija) i civilizacijski (postupni gubitak kontakta s prirodnim okolišom, potpuna ovisnost o tehnologiji).
Odkud dosadne stjenice?
Ove godine mnogi su primijetili najezdu malih, sitnih i ponekad dosadnih kukaca. Ovaj put ne pričamo o komarcima, već o mrežastim stjenicama. Točnije, plataninoj (Corythucha ciliata) i hrastovoj mrežastoj stjenici (Corythucha arcuata). Obje su strane vrste i potječu iz Sjeverne Amerike, a pojavile su se u Hrvatskoj tek nedavno. Platanina je zabilježena 70-tih godina prošlog stoljeća, a hrastova mrežasta stjenica 2013. godine. Iako mogu ugristi, ne prenose nikakve bolesti i osim blagog crvenila nemaju nikakav utjecaj na zdravlje čovjeka.
No, zašto im je brojnost toliko porasla ove godine?
Čitaj o tomeBranje kestena i ostalih nedrvnih šumskih proizvoda
S dolaskom jeseni ulicama i trgovima počinju se širiti zamamni mirisi pečenih kestena. Mnogi ljubitelji ovog ukusnog šumskog ploda vole prošetati šumom i sami ga ubrati. Pitomi kesten (Castanea sativa) je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo i za to postoje arheološki dokazi. Iako postoje propisana pravila na koji način sakupljati određeni šumski plod ili biljnu vrstu, većina berača se toga ne pridržava pa dolazi do neugodnih situacija, ali i svojevrsnih šteta. Štete koje naprave nesavjesni berači nisu samo gubici u materijalnom smislu, već i uništavanje staništa pojedinih biljnih vrsta kojima u konačnici prijeti potpuno nestajanje. Ljudi se pitaju nije li šuma vlasništvo svih nas te tko će im zabraniti slobodno kretanje po šumi i onemogućiti da iz šume uzmu ono što svakom od nas pripada? Odgovor je jasan: Vlasnik šume je taj!Kolektivno sadite? Pročitajte ovo!
Planirate li sadnju stabala, prvo pitanje koje najčešće sebi morate postaviti jest koju vrstu drveća odabrati? Odgovor s kojim ne možete pogriješiti jest da prednost date autohtonom odnosno domaćem drveću nad alohtonim to jest stranim vrstama.
Sedmi hrvatski geografski kongres u Čakovcu
Ove 2019. godine Hrvatsko geografsko društvo, u suorganizaciji s Geografskim odsjekom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Geografskim odjelom Sveučilišta u Zadru organizira sedmi nacionalni geografski kongres u Čakovcu, u hotelu Park, od 09. do 11. listopada 2019. pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Hrvatskog Sabora i Ministarstva znanosti i obrazovanja te Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Zadru, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Međimurske županije i Grada Čakovca. Djelatnici Međimurske prirode sudjelovali su u organizaciji kongresa. Drugog dana kongresa će održati predavanje na temu međimurskih živičnjaka, a trećeg dana voditi dio sudionika na terenskom dijelu kongresa.
 |
 |
