2010. Međunarodna godina biološke raznolikosti

Širenje invazivnih vrsta jedan je od glavnih uzroka gubitka biološke raznolikosti u svijetu, čak se navodi kao drugi najveći, odmah nakon direktnog uništavanja staništa. Europska komisija nabrojila je čak 11.000 stranih životinjskih i biljnih vrsta koje već čine ili će činiti štetu prirodnom staništu i njenim vrstama.

Ovi ‘stranci’, nažalost, nisu od onih koji doprinose biološkoj raznolikosti, nego se ulaskom na naš teren ponašaju agresivno. Primjerice, u Europu unesene invazivne vrste sjevernoameričkih i azijskih slatkovodnih rakova ugrožavaju i istiskuju autohtone vrste. Dok naši zečevi i mačke uništavaju nespremne vrste u Australiji i Novom Zelandu. Invazivne vrste agresivnije su u borbi za prostor i hranu, ponekad su nositelji bolesti koje su uzrokom masovnog ugibanja autohtonih populacija.

Što je neki ekološki sustav nezdraviji, pod većim djelovanjem čovjeka, to je broj invazivnih vrsta veći. Naime, djelovanje čovjeka oslabljuje mikroraznolikost staništa i tako, između ostalog, krči put stranim predatorima. Hrvatska ima relativno dobar ekosustav, no onaj vodeni, posebno crnomorskog sliva, je ugrožen. Kanaliziranje rijeka i betoniranje korita uništava autohtone zajednice jer se uništavaju mikrostaništa. Stranim vrstama lakše je tad prodrijeti na takvo nezdravo područje.

Teško je odabrati „10 najinvazivnijih” no najpoznatije invazivne vrste po procjeni stručnjaka bi bile:

a) fauna:

  1. Tigrasti komarac (Aedes ablopictus)
  2. Raznolika trokutnjača (Dreissena polymorpha), školjka
  3. Bodljobradi rak (Orconectes limosus)
  4. Babuška (Carassius gibelio), riba
  5. Sunčanica (Lepomis gibbosus), riba
  6. Gambuzija (Gambusia holbrooki), riba
  7. Mungos (Herpestes javanicus)
  8. Nutrija (Myocastor coypus)
  9. Domaća divlja svinja na jadranskim otocima
  10. Crni somić (Ameiurus melas), riba

b) flora:

  1. Pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) – porijeklom iz Azije
  2. Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) – porijeklom iz Sjeverne Amerike
  3. Čivitnjača (Amorpha fruticosa L.) – porijeklom iz Sjeverne Amerike
  4. Cigansko perje (Asclepias syriaca L.) – porijeklom iz Amerike
  5. Bodljasta tikvica (Echinocystis lobata (Michx.) Torr. et Gray) – porijeklom iz Amerike
  6. Kanadska vodena kuga (Elodea canadensis Michx.) – porijeklom iz Sjeverne Amerike
  7. Japanski pridvornik (Reynoutria japonica Houtt.) – porijeklom iz Azije
  8. Mirisavi bagrem (Robinia pseudoacacia L.) – porijeklom iz Amerike
  9. Srebrnolisna pomoćnica (Solanum eleagnifolium Cav.) – porijeklom iz Amerike
  10. Velika zlatnica (Solidago gigantea Aiton) – porijeklom iz Sjeverne Amerike

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *