Na 24. sjednici Međunarodnog koordinacijskog vijeća Programa „Čovjek i biosfera“ održanoj od 9. do 13. srpnja 2012. u sjedištu UNESCO-a u Parizu proglašen je hrvatsko – mađarski prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav. Ovo je drugi hrvatski rezervat biosfere, nakon planine Velebit koji je postao dio ove svjetske mreže davne 1977. godine.
Prostor ovog prvog hrvatskog prekograničnog rezervata biosfere obuhvaća u našoj zemlji čitave tokove rijeke Mure i Drave koji su od veljače prošle godine zaštićeni u kategoriji regionalnog parka, rijeku Dunav te Park prirode Kopački rit. Proteže se kroz 6 sjevernih županija (Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija) na površini od 395 860,7 ha. U Mađarskoj također, obuhvaća prostore uz Muru, Dravu i Dunav, a uključuje mađarska područja Natura 2000 i nacionalni park Dunav – Drava. Tokovi ovih rijeka i njihova poplavna područja su ujedno dio ekološke mreže RH, kao važna područja za divlje svojte i stanišne tipove te kao međunarodno važna područja za ptice, a također uvrštena su i u hrvatski prijedlog europske ekološke mreže Natura 2000.
Slika 1. Protezanje rezervata biosfere
Zone rezervata biosfere
Rezervati biosfere su organizirani u tri međusobno povezane zone:
- Područje jezgre (core area) – zakonski dugoročno zaštićeno područje u skladu s ciljevima zaštite rezervata biosfere te dovoljno veliko kako bi ispunilo tražene ciljeve
- Utjecajno područje (buffer area ) – ova zona mora biti jasno razgraničena te mora okruživati ili se nastavljati na područje jezgre. U njoj se mogu odvijati samo aktivnosti usklađene s ciljevima zaštite
- Prijelazno područje (transition area) – vanjsko prijelazno područje na kojem se potiče održivi razvoj i korištenje prirodnih dobara
Područje jezgre (core area)
Područje jezgre rezervata obuhvaća poplavna područja rijeka Mure, Drave i Dunava koja su u najvećoj mjeri obuhvaćena nasipima za obranu od poplava, a također sadrži i neka manja odvojena područja jezgre (odvojeni stari rukavci, ribnjaci, male močvare).
Sadržano je unutar regionalnog parka Mura – Drava i Parka prirode Kopački rit te unutar granica većih područja ekološke mreže RH: “HR500013 Šire područje Drave”, “HR2000364 Mura” i unutar 4 velika međunarodno važna područja za ptice: “HR1000013 Dravske akumulacije”, “HR1000014 Gornji tok Drave”, “HR1000015 Srednji tok Drave” i “HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje”.
Područje jezgre također u potpunosti sadrži 41 područje Nacionalne ekološke mreže važno za divlje svojte i stanišne tipove te 4 međunarodno važna područja za ptice
Croatia (ha) | Hungary (ha) | Total (ha) | Per zone | ||
Croatia | Hungary | ||||
Core area: | 66588 | 30551 | 97139 | 69% | 31% |
Buffer zone: | 85098 | 26688 | 111786 | 76% | 24% |
Transition area: | 244175 | 178504 | 422678 | 58% | 42% |
Total: | 395861 | 235743 | 631603 | 63% | 37% |
Tablica 1. Površine pojedinih zona rezervata biosfere
Temeljne funkcije rezervata biosfere
Svaki rezervat biosfere mora ispuniti tri temeljne funkcije koje se međusobno nadopunjuju:
- Zaštitna funkcija – doprinijeti očuvanju krajobraza te raznolikosti ekoloških sustava, vrsta i genetskih resursa
- Razvojna funkcija – poticati ekonomski i ljudski razvoj koji je socio-kulturno i ekološki održiv
- Logistička funkcija – davati podršku istraživanju, monitoringu, obrazovanju i razmjeni podataka vezanih uz lokalne, nacionalne i globalne probleme zaštite i održivog razvoja