Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav

Na 24. sjednici Međunarodnog koordinacijskog vijeća Programa „Čovjek i biosfera“ održanoj od 9. do 13. srpnja 2012. u sjedištu UNESCO-a u Parizu proglašen je hrvatsko – mađarski prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav. Ovo je drugi hrvatski rezervat biosfere, nakon planine Velebit koji je postao dio ove svjetske mreže davne 1977. godine.

Prostor ovog prvog hrvatskog prekograničnog rezervata biosfere obuhvaća u našoj zemlji čitave tokove rijeke Mure i Drave koji su od veljače prošle godine zaštićeni u kategoriji regionalnog parka, rijeku Dunav te Park prirode Kopački rit. Proteže se kroz 6 sjevernih županija (Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija) na površini od 395 860,7 ha. U Mađarskoj također, obuhvaća prostore uz Muru, Dravu i Dunav, a uključuje mađarska područja Natura 2000 i nacionalni park Dunav – Drava. Tokovi ovih rijeka i njihova poplavna područja su ujedno dio ekološke mreže RH, kao važna područja za divlje svojte i stanišne tipove te kao međunarodno važna područja za ptice, a također uvrštena su i u hrvatski prijedlog europske ekološke mreže Natura 2000.

Slika 1. Protezanje rezervata biosfere

Zone rezervata biosfere

Rezervati biosfere su organizirani u tri međusobno povezane zone:

  1. Područje jezgre (core area) – zakonski dugoročno zaštićeno područje u skladu s ciljevima zaštite rezervata biosfere te dovoljno veliko kako bi ispunilo tražene ciljeve
  2. Utjecajno područje (buffer area ) – ova zona mora biti jasno razgraničena te mora okruživati ili se nastavljati na područje jezgre. U njoj se mogu odvijati samo aktivnosti usklađene s ciljevima zaštite
  3. Prijelazno područje (transition area) – vanjsko prijelazno područje na kojem se potiče održivi razvoj i korištenje prirodnih dobara

Područje jezgre (core area)

Područje jezgre rezervata obuhvaća poplavna područja rijeka Mure, Drave i Dunava koja su u najvećoj mjeri obuhvaćena nasipima za obranu od poplava, a također sadrži i neka manja odvojena područja jezgre (odvojeni stari rukavci, ribnjaci, male močvare).

Sadržano je unutar regionalnog parka Mura – Drava i Parka prirode Kopački rit te unutar granica većih područja ekološke mreže RH: “HR500013 Šire područje Drave”, “HR2000364 Mura” i unutar 4 velika međunarodno važna područja za ptice: “HR1000013 Dravske akumulacije”, “HR1000014 Gornji tok Drave”, “HR1000015 Srednji tok Drave” i “HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje”.

Područje jezgre također u potpunosti sadrži 41 područje Nacionalne ekološke mreže važno za divlje svojte i stanišne tipove te 4 međunarodno važna područja za ptice

Croatia (ha) Hungary (ha) Total (ha) Per zone
Croatia Hungary
Core area: 66588 30551 97139 69% 31%
Buffer zone: 85098 26688 111786 76% 24%
Transition area: 244175 178504 422678 58% 42%
Total: 395861 235743 631603 63% 37%

Tablica 1. Površine pojedinih zona rezervata biosfere

Temeljne funkcije rezervata biosfere

Svaki rezervat biosfere mora ispuniti tri temeljne funkcije koje se međusobno nadopunjuju:

  • Zaštitna funkcija – doprinijeti očuvanju krajobraza te raznolikosti ekoloških sustava, vrsta i genetskih resursa
  • Razvojna funkcija – poticati ekonomski i ljudski razvoj koji je socio-kulturno i ekološki održiv
  • Logistička funkcija – davati podršku istraživanju, monitoringu, obrazovanju i razmjeni podataka vezanih uz lokalne, nacionalne i globalne probleme zaštite i održivog razvoja