Nakon pozitivnih nalaza 2017. i 2018. godine vrste kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar) na području spomenika prirode Bedekovićeve grabe, ove godine se provodi praćenje stanja iste vrste na transektu uz rijeku Muru. Vrsta je zabilježena preliminarnim obilascima početkom lipnja, a krajem srpanja i početkom kolovoza provode se ponovno intenzivni obilasci s ciljem bilježenja vrste. Vrsta ima visoki prioritet očuvanja jer zbog gubitka staništa nestaje diljem Europe. Stanište kiseličinog vatrenog plavca su vlažne livade koje često nestaju zbog sukcesije (tj. zaraštavanja livada) i nedostatka podzemnih voda. U Engleskoj je izumrla već 1948. godine, ali već je 1927. godine prepoznata važnost ove vrste te je nova populacija unesena iz Nizozemske. Kako se sličan scenarij ne bi dogodio i u Hrvatskoj, 2017. godine je propisan službeni monitoring program po kojem se prati ova osjetljiva vrsta.
Iako pripada plavcima, vrsta je s gornje strane narančasto vatrene boje. Tek s donje strane krila blago se nadzire plava boja. Čak i sam let ove vrste liči na tipičan let plavaca – brz, u više smjerova i teži za lov od nekih drugih mirnijih vrsta leptira. Biljka hraniteljica na kojem ova vrsta polaže jaja su kiselice roda Rumex. Gusjenice se hrane lišćem kiselica, a prezimljuju u sasušenom lišću biljke kojom se hrane. Vrsta se može pronaći na nadmorskim visinama od 0 do 1000m. U Hrvatskoj vrsta ima dvije generacije. Prva generacija je aktivna od druge sredine svibnja do sredine lipnja, a druga od sredine ili kraja srpnja do kraja kolovoza. Postoji mogućnost da se pojavi i parcijalna treća generacija, ali gusjenice iz te generacije ne završe svoj ciklus.
Sl. 1 Kiseličin vatreni plavac s donje strane
Monitoring se obavlja u 5 dana za vrijeme druge generacije u razdoblju kada jedinke lete (od 10h do 16h) za vrijeme toplih i sunčanih dana bez prejakog vjetra. S obzirom da je druga generacija brojnija od prve, vrsta je posebno osjetljiva na ranu košnju. Ranom košnjom uništavaju se gusjenice koje su se tek počele hraniti na biljkama hraniteljicama, a bez gusjenica leptiri ne mogu završiti svoj životni ciklus i populacija se s vremenom smanjuje.
