Jedna od aktivnosti čuvara prirode je i prstenovanje mladih bijelih roda. Rode se prstenuju dok su još mlade u gnijezdu i to aluminijskim prstenima i velikim plastičnim prstenima bijele ili žute boje sa zapisanim jedinstvenim kodovima. No, zašto uopće prstenujemo ptice?
Prstenovanje ptica je metoda istraživanja koja podrazumijeva obilježavanje ptica prstenima, najčešće na nozi. Prstenovanjem ptica prati se njihovo kretanje, svaki nalaz prstenovane ptice puno govori o njezinom životu, bez obzira da li je netko ulovi i pusti, pronađe stradalu ili samo vidi u preletu. To je jedna od najučinkovitijih metoda istraživanja biologije, ekologije, selidbe, uspješnosti gniježđenja i demografije ptica općenito. Ptice se mogu prstenovati kao odrasle i u tom ih je slučaju potrebno uloviti i nakon prstenovanja pustiti, no brojne vrste ptica prstenuju se dok su ptići još u gnijezdu. Bez obzira koji način prstenovanja koriste, prstenovači postupaju s pticama vrlo obzirno tako da one nakon procesa prstenovanja budu neozlijeđene.
Brižljivim evidentiranjem mjesta na kojima su prstenovane ptice viđene ili ulovljene omogućuje nam se da odredimo njihove selidbene putove te područja gniježđenja i zimovanja. Iako je prstenovanje ptica, koje je davne 1889. u Danskoj započeo H. D. Mortensen, organizirano prvenstveno s namjerom praćenja njihova kretanja i selidbenih putova, danas raspolažemo mnogo većom količinom podataka. Prstenovanje u svakoj zemlji organiziraju prstenovačke centrale koje su ujedinjene u europski prstenovački savez. Prva prstenovačka centrala osnovana je 1903. u Njemačkoj. Zavod za ornitologiju je prstenovačka centrala za Hrvatsku, a organiziranjem prstenovanja od 1910. predstavlja šestu prstenovačku centralu u svijetu.
O nalazu prstenom obilježene ptice doznajemo od prstenovača ili promatrača ptica koji opaze pticu s prstenom i točno prenesu podatke s prstena najbližoj prstenovačkoj centrali. Prstenovačke centrale međusobno razmjenjuju podatke o nalazima. Iz takve razmjene doznaju se podaci o ptici prikupljeni na mjestu prstenovanja, ali i na mjestu nalaza te podaci o kretanju nađene ptice. Iz nalaza tako dobivamo podatke o smrtnosti i životnom vijeku, spolu, vremenu mitarenja, biometrijske podatke, podatke o staništima u kojima se ptice zadržavaju – parametre na temelju kojih se mogu razlikovati pojedine populacije, prepoznati uzroci promjena u veličinama populacija, planirati zaštita ptica i drugo.
