Šume i bioraznolikost

Obilježavanje dana šuma započelo je 1971. godine na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije. Kasnije je skupština Ujedinjenih naroda proglasila 21. ožujak Međunarodnim danom šuma, simbolično na sam početak proljeća, organizatori su Forum Ujedinjenih naroda za šume i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Dan slavi i podiže svijest o važnosti svih vrsta šuma. Na svaki Međunarodni dan šuma zemlje se potiče da poduzmu lokalne, nacionalne i međunarodne napore za organizaciju aktivnosti koje uključuju šume i drveće, poput kampanja sadnje drveća. Svake godine bira se tema kojom se želi ukazati na važnost šuma, tema za 2020. godinu je šume i bioraznolikost.

Zašto je šuma važna?

Ponekad nismo ni svjesni koliko su nam važne šume i blagodati koje nam pružaju. Popijemo li čašu vode, zapišemo li nešto u bilježnicu olovkom, gradimo li kuću, uzmemo li lijek ili prošećemo šumom da bismo udahnuli malo svježeg zraka su radnje vezane uz šumu ili nastale iz utvrđenih dijelova šume te predstavljaju usluge koje nam pruža šuma. Usluge šumskih ekosustava posljedica su i rezultati funkcija šuma, odnosno sve ono što šuma stvara u prirodi bez utjecaja čovjeka.

Šumski ekosustavi:

  • pročišćuju vodu,
  • ublažavaju efekt staklenika,
  • štite od poplave,
  • štite od buke,
  • štite od vjetra,
  • štite tlo od erozije,
  • opskrbljuju nas drvetom,
  • pročišćuju zrak,
  • stanište su brojnim životinjama,
  • daju hranu,
  • mjesto su za odmor i rekreaciju.

Osim toga šume su ključne za borbu protiv klimatskih promjena te također igraju ključnu ulogu u suzbijanju siromaštva i  postizanju ciljeva održivog razvoja.

Zašto je važna bioraznolikost šuma?

Bioraznolikost šuma očituje se u genetskom bogatstvu, brojnim vrstama i različitim ekološkim procesima. Šume su najraznolikiji ekosustavi u kojima živi 80% kopnenih biljaka, životinja i mikroorganizama. Samo u Hrvatskoj razlikujemo približno 200 različitih šumskih zajednica, a svaki tip šume pruža različite mogućnosti uvida u ekološke odnose među različitim skupinama biljnih i životinjskih organizama. Svaka je vrsta obično uključena u nekoliko hranidbenih lanaca koji su međusobno povezani u hranidbene mreže, a u konačnici čine hranidbenu piramidu. Uzmemo li kao primjer crnu žunu možemo prikazati ovisnost organizama i procesa u prirodi. Crna žuna je vrsta koja ovisi o mrtvom drvetu, mrtvo drvo nastaje pod utjecajem starosti stabala, vremenskih prilika i različitih kukaca koji se hrane drvetom, brojnost tih kukaca ovisi o mrvom drvetu, vremenskim prilikama i količini predatora poput crne žune i tako se cijeli krug ovisnosti organizama jednih o drugima zatvara.

Tendencija krčenja šuma u svijetu raste, stoga je potrebno što prije zaustaviti masovno krčenje velikih šuma, te krenuti sa akcijama ponovnog pošumljavanja ogoljelih površina. Jedna od takvih akcija, Zasadi drvo ne budi panj, održana prošle godine pokazuje da svijest ljudi o posljedicama gubitka šuma raste.