Prirodu i dalje otkrivamo

Tijekom 2020. godine Međimurska priroda provela je 14 različitih monitoringa koji su uključivali vrste: crna žuna, gačac, crnkasta sasa, kockavica, vodozemci u migraciji, crna roda, štekavac, bijela roda, vodomar, orhideje, kiseličin vatreni plavac, pčelarica, šišmiši i jelenak.

U suradnji s istraživačima nastavili smo s potragom dunavskog vodenjaka. Prošle godine imali smo sreće i po prvi puta u Međimurskoj županiji otkrili čak 5 vrijednih staništa dunavskog vodenjaka. On obitava u mrtvicama i poplavnim šumama uz rijeku Muru, staništima koja su danas uvelike ugrožena ljudskom aktivnošću (zatrpavanje otpadnim materijalom, isušivanje, poribljavanje) te je potrebno staviti poseban naglasak na zaštitu i očuvanje ovakvih staništa u sadašnjosti i budućnosti. Osim dunavskog vodenjaka, istim istraživanjem „usputno“ su pronađena i staništa strogo zaštićenih i ugroženih vrsta riba piškur ili čikov te jedno stanište ribe crnke, koje su obje na popisu Natura 2000 vrsta.

Dunavski vodenjak

Piškur ili čikov

U proljeće 2020. godine Međimurska priroda po prvi je puta provodila monitoring orhideja na području Međimurske županije pri čemu je zabilježeno 8 vrsta orhideja na tridesetak lokaliteta. I staništa orhideja ugrožena su zapuštanjem livada i zarastanjem ili pak zatrpavanjem livada različitim otpadnim materijalom. Upravo jedan takav slučaj imali smo nedavno, gdje je livada na kojoj su rasle orhideje postala odlagalište otpadnog materijala nastalog izgradnjom kanalizacije.

Orhideja trozubi kaćun

Tijekom 2020. godine započeli smo i sa sustavnim monitoringom vodomara, što znači da osim dosadašnjeg bilježenja viđenja vrste tijekom cijele godine obavljamo i obilazak rijeke čamcem, jer je to vrsta koja gnijezdi na strmim riječnim obalama.

Monitoring vodomara

Za mnoge vrste koje pratimo već dugi niz godina pronađena su nova staništa. 2021. godine Međimurska priroda provodit će, osim već navedenih, još nekoliko novih monitoringa i znanstvenih istraživanja, a dobiveni rezultati uvijek iznenađuju i potvrđuju kako još uvijek slabo poznajemo našu prirodu. A ono što ne poznajemo kako da čuvamo?!