Za kvalitetno upravljanje vodnim resursima nekoga područja ili porječja potrebno je poznavati protočni režim tekućica, odnosno uobičajeno kretanje količina vode u koritu rijeke na lokaciji od interesa ili mjernoj stanici. Uz uobičajeno (srednje) kretanje vrijednosti važne su i ekstremne pojave, njihova učestalost i intenzitet. Rijeke Mura i Drava imaju alpski snježno-kišni protočni režim.
Alpski snježno-kišni protočni režim ima izvorište rijeka ili pritoka koje značajno određuju njihov režim u alpskom području. Taj se režim najviše razlikuje od ostalih, prije svega zbog gotovo obrnute pojave velikih i malih voda tijekom godine u odnosu na ostale tekućice
Hrvatske te većeg utjecaja snježnice u prihrani.
Sl. 1 Rijeka Mura u Međimurju
Rijeke s alpskim snježno-kišnim režimom u Hrvatskoj jesu Drava, Mura i Dunav. To su tekućice koje imaju izvorišno područje i najveću prihranu u Alpama. Premda Dunav svoje izvorište nema u Alpama, njegov je režim u srednjem dijelu toka (stanica Bezdan) još uvijek obilježen snažnim utjecajem desnih (alpskih) pritoka u Njemačkoj i Austriji: Illera, Lecha, Isera, Inna i Ennsa. Time mu je u Hrvatskoj režim sličan onome Drave i Mure, s još manjim razlikama visokih i niskih voda. Budući da Drava u Hrvatskoj nema većih pritoka koji bi značajnije utjecali na njezin režim, on se bez obzira na duljinu toka u Hrvatskoj, malo mijenja.
Glavna su značajka toga režima visoke vode u toplijem dijelu godine i relativno malo osciliranje količina vode tijekom cijele godine. Primarni maksimum javlja se u svibnju i lipnju, dok se znatno manje izraženi drugi maksimum javlja u listopadu i studenome s vrijednostima. Kod Mure drugoga maksimuma gotovo i nema te praktično možemo govoriti o jednostavnom (snježnom) režimu.
Sl. 2 Akumulacijsko jezero na Dravi kod Preloga
Najmanje količine vode javljaju se u veljači, a iznadprosječni protoci odnosno količine vode javljaju se kod svih rijeka od travnja do kolovoza, a kod Drave i u listopadu i studenome. Ispodprosječni protoci javljaju se od prosinca do ožujka. Na režime navedenih rijeka, posebno na ujednačenost protoka, utječe i izgradnja velikih hidroenergetskih postrojenja, odnosno brana kojima se protoci reguliraju.
Izvor podataka:
Čanjevac, I. (2013): Tipologija protočnih režima rijeka u Hrvatskoj. Hrvatski geografski glasnik, 75, 1, Zagreb, 23-42.
