Tijekom druge polovice lipnja nastavlja se sustavno praćenje stanja šišmiša koji provodimo terenskim obilaskom nadzemnih objekata na području Međimurske županije u kojima su ranijim istraživanjima zabilježeni šišmiši i njihove porodiljne kolonije. Obilazak se obavlja danju.
Prilikom obilaska mjere se mikroklimatski uvjeti(temperatura, relativna vlaga u zraku, strujanje zraka, vrijeme mjerenja) ispred ulaza u objek i u samom objektu. Osim prisutnosti šišmiša, bilježe se i njihovi tragovi poput guana(izmeta šišmiša) i ostataka leptira.
Ove godine monitoring šišmiša provodi se u sklopu projekta MINGOR-a te je angažirana biologinja Marina Kipson sa suradnicima. Naši djelatnici također su obišli lokalitete zajedno s istraživačima te su zabilježili tri vrste šišmiša: veliki šišmiš, smeđi dugoušan i kasni noćnjak. Neke jedinke su i uhvaćene mrežom kako bi ih se izmjerilo i prikupilo podatke o samoj vrsti. Detaljnije rezultate tek moramo obraditi.
Šišmiši koji žive u umjerenom pojasu pa i u Hrvatskoj, hrane se muhama, komarcima, moljcima; predatori su kukcima i neizostavni su u kontroli populacija insekata, od kojih su mnogi štetnici u poljoprivredi i šumarstvu pa šišmiše smatramo i prirodnim insekticidima. U prosjeku jedan šišmiš na noć pojede oko tisuću insekata. Bioindikatori (pokazatelji) su zdravih ekosustava, zdrave prirode, jer brojnost vrsta i populacija šišmiša znači da je i okoliš u kojem žive i opstaju zdrav, otporan i stabilan.
Globalno, deseci pa i stotine vrste šišmiši hrane se nektarom i plodovima i imaju važnu ulogu u oprašivanju i rasprostranjivanju sjemenki, iznimno važnoj usluzi ekosustava koju priroda besplatno daje čovjeku, i koja je preduvjet za uspješan proces nastanka hrane.
Ukoliko znate za prisutnost šišmiša na Vašem tavanu ili objektima u Vašoj okolici molimo Vas da nam javite e-poštom na kontakte ustanove te time pridonesete njihovu očuvanju.
