Visibaba je jedan od najpoznatijih vjesnika proljeća koji najranije cvate na što upućuje i znanstveni naziv vrste koji u doslovnom prijevodu znači mliječno bijeli cvijet pokriven snijegom.
(Galanthus – složenica od riječi gala-mlijeko i anthos-cvijet a upućuje na mliječno bijelu boju cvijeta; nivalis – snježan, snjegolik, nivalan, pokriven snijegom)
Biljka ima duguljaste svijetlozelene ili plavozelene listove te se javlja u siječnju, veljači i ožujku. Cvjetna stapka obavijena je sitnim zelenim listom, a na vrhu se nalazi bijeli cvijet. Cvjetovi su obješeni i upravo to ju čini prepoznatljivom. Razmnožava se dijeljenjem lukovica i sjemenkama. Visibabe rastu kao autohtone vrste u Europi i dijelu Azije, dok su u ostatku Europskih zemalja i dijelu država SAD-a unesene i smatraju se stranim vrstama (vidi na karti). Visibaba je u Hrvatskoj zakonom zaštićena.
Autohtona: Hrvatska, Albanija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka , Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švicarska, Turska, Ukrajina…
Strana vrsta: Belgija, Velika Britanija, Norveška, Švedska i dio SAD-a…
Legende o visibabi
O cvijetu postoje brojne legende. Priča se da je procvjetala pred nogama Adama i Eve kada su bili kažnjeni i protjerani iz Edena. Taj je cvijet tada postao simbol utjehe i novog proljeća nade. Bio je to samo dah anđela koji je pretvorio snježne pahulje u lijepe zvonolike cvjetove. S druge strane, u Moldaviji se priča da je proljeće, koje utjelovljuje moćna i lijepa žena, ozlijedilo prst i da je nekoliko kapi krvi palo na snijeg. Upravo su tu rođene i prve snježne kapice koje su sa sobom donijele i proljeće.
Upotreba i ljekovitost
Visibaba je vrlo stara i dobro poznata biljka koja se koristila još u vrijeme starih Grka. Tijekom srednjeg vijeka je otkrivena njezina ljekovitost, ali i otrovnost. Tijekom tog se razdoblja veoma proširila po dijelovima Europe. U narodnoj se umjetnosti njezin cvijet upotrebljavao kao ukras na slikama ili dio motiva. Posebno je povezana i kao simbol Uskrsa jer se pojavljuje tijekom snijega, pa je vjesnik novog života.
Jeste li znali?
Zanimljivo je da je najčešći način razmnožavanja visibaba raznošenje sjemenki i njih raznose mravi, pa se taj proces naziva mirmekohorija. Zašto mravi raznose sjemenke? Sjemenke imaju strukture bogate lipidima i proteinima koje služe za privlačenje mrava, ali su i bogate energijom. Mravi takve sjemenke odnose u svoje mravinjake i hrane ličinke te na taj način ujedno pomažu i biljci pri rasprostranjivanju.
Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode ove godine je prvi puta započela s prikupljanjem podataka o rasprostranjenosti visibaba na području Međimurja volonterskom akcijom VIDI! VISIBABA! .
Podaci su se prikupljali uz pomoć aplikacije iNaturalist i u tome su mogli sudjelovati svi uzrasti. O samoj uspješnosti akcije VIDI! VISIBABA govori broj unešenih opažanja (398), broj registriranih prijavitelja opažanja (92) i pokrivenost nalaza vrste od 100% na mreži kvadranata 10×10 km.
Zanimljivo je istaknuti kako je od ukupnog broja unešenih opažanja 258 na prirodnim staništima (šuma ili livada), a čak 140 opažanja u naseljima ili rubni dio naselja što upućuje na najvjerojatnije presađivanje lukovica u vrtove radi estetskih razloga.
No, apeliramo sakupljanjem cijelih biljaka (zajedno s njihovim podzemnim organima) one se trajno uklanjaju sa staništa čime se znatno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija.
Pouzdano znamo da je znatno veći broj opažača sudjelovao u prikupljanju podataka o rasprostranjenosti vrste te zahvaljujemo svima njima kao i onima koji su u konačnici sve te podatke unijeli u aplikaciju.
Prikupljanje podataka o rasprostranjenosti proljetnica i dalje je aktualno te i dalje možete nalaze bilježiti u aplikaciju iNaturalist. Pozivamo Vas i da se uključite u akciju “Jeste li ih vidjeli?” – proljetnice! na koju poziva Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja radi dojave lokacija. Svoju dojavu dostavite putem WEB OBRASCA: https://survey123.arcgis.com/share/51aa766e9dd646c1b36cd9e01af717bc
kojem možete pristupiti i skeniranjem QR kod-a
Poveznicu na obrazac možete lako spremiti i na zaslone svojih mobilnih uređaja (na Android uređajima – nakon što otvorite Obrazac, u opcijama web stranice odaberite “Dodaj na početni zaslon”; na iOS uređajima – nakon što otvorite Obrazac, dodirnite ikonu Dijeli na donjoj navigacijskoj traci te odaberite “Dodaj na početni zaslon”) kako bi vam uvijek bila nadohvat ruke.
Najavljujemo nove pozive u prikupljanje podataka o rasprostranjenosti kornjaša (obični jelenak, hrastova strizibuba, alpinska strizibuba) putem aplikacije iNaturalist tijekom svibnja.
(Autor fotografija: Monika Cindrić)
