Spomenik prirode Bedekovićeve grabe

Bedekoviceve-grabe_Zvonimir-Maric

Vlažne livade na lokalitetu Bedekovićeve grabe u Općini Sveti Juraj na Bregu odlukom Skupštine Međimurske županije na sjednici održanoj 06. prosinca 2002. godine proglašene su spomenikom prirode. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku prirode dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se ne ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.

Spomenik prirode Bedekovićeve grabe obuhvaća površinu od 13 hektara površine i stanište je, osim brojnih drugih biljnih i životinjskih vrsta, dviju kritično ugroženih vrsta leptira, velikog livadnog plavca (Maculinea teleius Brgstr.) te zagasitog livadnog plavca (Maculinea nausithous Brgstr.). Spomenute dvije vrste kritično su ugrožene vrste danjih leptira u cijeloj Europi i u nas su strogo zaštićeni Zakonom o zaštiti prirode. Nalaze se na IUCN-ovom popisu ugroženih životinja svijeta, na Europskoj crvenoj listi ugroženih danjih leptira te na Crvenom popisu danjih leptira Hrvatske – gdje imaju kategoriju CR (kritično ugrožena – vrsta kojoj prijeti izuzetno visoki rizik od izumiranja u prirodi).

Na vlažnim livadama na lokalitetu Bedekovićeve grabe značajno mjesto zauzima i biljka velika ili ljekovita krvara (Sanguisorba officinalis L.) uz koju su životno vezani veliki i zagasiti livadni plavci. Ta biljka opstaje samo na vlažnim livadama koje se redovito kose. Vlažne livade ugrožene su zapuštanjem te pretvaranjem u oranice i građevinsko zemljište.

Livadni plavci zanimljivi su i zbog mirmekofilije, simbioze s mravima roda Myrmica. Naime, spomenuti mravi zauzimaju važno mjesto u životnom ciklusu plavaca na način da prisvajaju gusjenice leptira te ih odnose u mravinjake gdje se one začahure i zimuju te u ljeto (kraj lipnja/početak srpnja) napuštaju mravinjake kao odrasle jedinke.

Aktivnost čovjeka na lokalitetu Bedekovićeve grabe je od presudne važnosti za očuvanje bioraznolikosti ovog područja. Samo tradicijska ljudska djelatnost – košnja trave za sijeno i otavu osigurati će opstanak vlažnih livada, a samim time i brojnih ugroženih biljnih i životinjskih vrsti koje na njima pronalaze svoje stanište, prvenstveno leptira plavaca.

Međimurska priroda aktivno upravlja Spomenikom prirode Bedekovićeve grabe poticanjem tradicijske košnje u točno određenim vremenskim periodima. Međutim pomoć lokalnih ljudi i zajednice je neophodna u očuvanju ovoga vrijednog prirodnog bisera.

Bedekoviceve-grabe-pocetkom-kolovoza