Suradnja čuvara prirode i policije

Posted by on 25 velj. 2021 in Novosti, RSS | Tags: , ,

U posljednje vrijeme sve veći problem za prirodu i one koji vole provoditi slobodno vrijeme u prirodi je vožnja različitim motoriziranim vozilima po planinarskim stazama, šetnicama i drugim prirodnim predjelima. Kroseri, sve popularniji quadovi i razna druga vozila na dva ili četiri kotača voze i po međimurskoj prirodi. Zašto takva vožnja predstavlja problem za krhka prirodna staništa, posebno za spomenik prirode Bedekovićeve grabe pročitajte u nastavku. S ciljem sprečavanja devastacije vlažnih livada i kažnjavanja počinitelja, intenzivirana je suradnja policije i čuvara prirode, a u planu je postavljanje znakova zabrane prometa kroz Bedekovićeve grabe. Pješaci i biciklisti i nadalje su dobrodošli!

Bedekovićeve grabe u Općini Sveti Juraj na Bregu i šire područje ekološke mreže Natura 2000 HR2001346 Međimurje vrijedno su stanište brojnih ugroženih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. Biološkim istraživanjima na Bedekovićevim grabama zabilježena je 81 biljna vrsta te 63 vrste danjih leptira. Područje površine 13,11 hektara zaštićeno je 2002. godine kao zoološki spomenik prirode zbog obitavanja kritično ugroženih vrsta leptira: zagasitog livadnog plavca (lat. Phengaris nausithous) i velikog livadnog plavca (lat. Phengaris teleius). Te dvije vrste često dijele stanište vlažnih livada, iako koriste različite dijelove istog staništa. Veliki livadni plavac polaže jajašca na otvorenijim i redovito košenim dijelovima, a zagasiti na rubovima livada i na zapuštenijim livadama. Oba polažu jajašca na biljku hraniteljicu ljekovitu krvaru (lat. Sanguisorba officinalis) među čijim se cvjetovima razvijaju gusjenice, hraneći se pritom njezinim sjemenkama. Nakon četvrtog presvlačenja, gusjenica napušta biljku hraniteljicu i pada na tlo. Tu počinje novi proces i gusjenice prihvaća druga vrsta; mravi domaćini iz roda Myrmica odnose gusjenice u mravinjake, štiteći ih tako od predatora. Gusjenice su u mravinjaku 10 mjeseci. Kad je prihvaćena u mravinjaku, gusjenica se aktivno hrani mravljim ličinkama. Dolaskom proljeća zakukulji se i provodi još mjesec dana u komori blizu površine zemlje te u lipnju kao odrasli leptir izlazi iz zemlje. Odrasli se leptiri također hrane ljekovitom krvarom, a većinu života provode mirujući i sunčajući se. Izrode jednu generaciju čiji se leptiri pojavljuju na Bedekovićevim grabama od lipnja do kolovoza.

Od ostalih sastavnica bioraznolikosti Bedekovićevih graba svakako treba spomenuti još dvije ugrožene vrste leptira, a to su kiseličin crvenko (lat. Lycaena dispar) te danja medonjica (lat. Euplagia quadripunctaria) zbog kojih su Bedekovićeve grabe dio prostorno većeg, europski važnog područja ekološke mreže Natura 2000 zvanog Međimurje (HR2001346) za četiri navedene vrste leptira.

Intenziviranje okolne poljoprivrede s jedne strane te napuštanje košnje i sukcesija zaštićenih livada s druge strane najveća su prijetnja vrijednostima područja zbog kojih je prepoznato i službeno zaštićeno. Prestankom košnje livade bi se pretvorile u šumu invazivnog bagrema, a važne vrste autohtone flore i faune nestale bi s ovog područja.

U posljednje vrijeme bilježi se još jedna prijetnja ovim livadama, a to je vožnja quadovima i drugim vozilima po samim livadama, a izvan označenih puteva. Tim radnjama dolazi do direktnog uništavanja vlažnih livada i smanjenje kvalitete staništa za ranije navedene strogo zaštićene vrste. Vožnjom po livadama uništavaju se mravinjaci te biljne vrste neophodne za razvojni ciklus vrsta leptira zbog kojih je područje zaštićeno.

Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19)  člankom 139. zabranjuje se voziti i/ili parkirati vozila i bicikle izvan površina namijenjenih za vožnju ili parkiranje. Sukladno članku 233. novčanom kaznom od 500 do 1.000 kn kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako vozi i/ili parkira vozila ili bicikle izvan površina namijenjenih za vožnju ili parkiranje.